Kancelar Olaf Scholz, kojega kritiziraju u Njemačkoj i inozemstvu zbog nedovoljnog angažmana u postojećoj krizi, kazao je novinarima prije sastanka u Bijeloj kući da će Rusija platiti jako visoku cijenu ako napadne Ukrajinu.
Njemački lider, čija je popularnost pala sa 60 na 43 posto u posljednjim tjednima, bio je oštriji prije odlaska u SAD. Televiziji ARD u intervjuu je kazao da je otvoren za raspoređivanje dodatnih njemačkih vojnika u Litvi kako bi ojačao istočni bok NATO-a.
Scholz će posjetiti i Ukrajinu i Rusiju idući tjedan, dok se ovoga tjedna susreo s predsjednikom Europskog vijeća te s čelnicima baltičkih država.
Iako SAD i saveznici finaliziraju plan mogućih sankcija u slučaju ruskog napada, Scholz ističe važnost diplomatskog rješenja, primjerice kroz tzv. Normandijski format u kojemu su bili Francuska, Njemačka, Ukrajina i Rusija.
“Radi se o sprječavanju rata u Europi”, kazao je Scholz za ARD, dodajući da će prvi kancelarski sastanak s Bidenom uključivati “težak, pravi, politički rad”.
Biden i Scholz sastali su se u Rimu u listopadu na samitu skupine G20, kada je Scholz bio ministar financija.
Odnos Bidena i Scholza važan je u krizi i zato što francuski predsjednik Emmanuel Macron još nije formalno obznanio kandidaturu na predstojećim izborima u travnju, dok se britanski premijer Boris Johnson nalazi usred unutarnjepolitičke krize.
Američki dužnosnici umanjuju razlike s Njemačkom, koja se oslanja na ruski prirodni plin, i ističu da SAD koordinira blisko s Berlinom i EU-om “brz i oštar paket sankcija” Rusiji u slučaju invazije.
Oni ističu da je Njemačka drugi najveći donator ne-vojne pomoći Kijevu nakon SAD-a te da je njemačka podrška prebacivanju američkih snaga u Rumunjsku bila ključna.
“Apsolutno sam uvjeren da Njemačka dijeli našu zabrinutost zbog ruske agresije, kao i podršku ukrajinskom suverenitetu te teritorijalnom integritetu”, kazao je visoki dužnosnik američke administracije, piše Reuters.
Njemačka i SAD se “apsolutno” slažu da su potrebne dodatne mjere poput sankcija i raspoređivanja dodatnih postrojbi u istočne članice NATO-a ako dođe do napada, dodao je dužnosnik.
Drugi američki dužnosnik navodi da još treba finalizirati pojedinosti, ali da izbacivanje Rusije iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za provedbu financijskih transakcija, ostaje mogućnost.
Biden će jasno poručiti Scholzu da ne treba pustiti u promet Sjeverni tok 2 ako “Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na jedan ili drugi način”, kazao je prvi dužnosnik za Reuters.
Njemačka, koja pola potreba za plinom pokriva s ruskog tržišta, odgodila je odobrenje za rad plinovoda do najranije druge polovice 2022., ali je odbacila potpuno otkazivanje projekta.
Scholz i Biden također će razgovarati o njemačkom predsjedanju skupinom G7 ove godine, podršci zemljama zapadnog Balkana, kao i koordiniranju bilateralnih i multilateralnih odgovora na kineske netržišne ekonomske prakse i kršenja ljudskih prava, navode američki dužnosnici.
Fenix-magazin/MMD/Hina
