Od 1. srpnja 2026. u Njemačkoj vrijede stroža pravila za osobe koje primaju osnovnu socijalnu pomoć (Grundsicherungsgeld). Cilj reforme je potaknuti korisnike da što prije pronađu posao, a u određenim slučajevima Jobcenter sada može zahtijevati i zaposlenje s punim radnim vremenom.
Njemački Bundestag usvojio je početkom ožujka izmjene Zakona o socijalnoj skrbi (SGB II), a nova pravila stupila su na snagu 1. srpnja 2026. godine. Dosadašnji Bürgergeld službeno je preimenovan u Grundsicherungsgeld, a naglasak je ponovno stavljen na što brži povratak korisnika na tržište rada.
Jobcenter može tražiti zaposlenje s punim radnim vremenom
Prema novim pravilima, osobe koje primaju socijalnu pomoć moraju iskoristiti sve razumne mogućnosti kako bi smanjile ili potpuno prestale ovisiti o državnoj pomoći.
To znači da Jobcenter, ako procijeni da je to opravdano, može od korisnika zahtijevati prihvaćanje posla s punim radnim vremenom.
Međutim, to ne znači da svi korisnici automatski moraju raditi 40 sati tjedno. Svaki slučaj procjenjuje se pojedinačno, uzimajući u obzir zdravstveno stanje, obiteljske okolnosti, mogućnost skrbi za djecu te druge osobne okolnosti.
Ni rad na pola radnog vremena više nije dovoljna zaštita
Osobe koje već rade na nepuno radno vrijeme više nisu automatski izuzete od zahtjeva za prelazak na puno radno vrijeme.
Ako njihova plaća nije dovoljna za izlazak iz sustava socijalne pomoći, Jobcenter može od njih tražiti:
da zatraže više radnih sati kod sadašnjeg poslodavca,
ili da se prijavljuju na bolje plaćene poslove s punim radnim vremenom.
U pojedinim slučajevima korisnik može biti pozvan čak i da napusti postojeći posao s nepunim radnim vremenom ili mini-posao ako postoji realna mogućnost zaposlenja na bolje plaćenom radnom mjestu.
Prije takve odluke Jobcenter mora procijeniti sigurnost novog zaposlenja, trajanje ugovora, vrijeme putovanja na posao i stvarnu financijsku korist za korisnika.
Kada puno radno vrijeme nije obvezno?
Zakon predviđa niz iznimaka u kojima osobe ne moraju prihvatiti posao s punim radnim vremenom.
Roditelji male djece
Roditelj koji skrbi o djetetu mlađem od 14 mjeseci u pravilu nije obvezan prihvatiti zaposlenje s punim radnim vremenom.
Nema mjesta u vrtiću
Nakon što dijete navrši 14 mjeseci, posao se može zahtijevati samo ako je skrb o djetetu stvarno osigurana.
Samo zakonsko pravo na mjesto u vrtiću nije dovoljno. Ako nema slobodnog mjesta ili radno vrijeme vrtića nije usklađeno s radnim vremenom roditelja, to može biti opravdan razlog za odbijanje zaposlenja.
Njega člana obitelji
Osobe koje skrbe o članu obitelji mogu biti izuzete od obveze rada ako se potrebna njega ne može organizirati na drugi način.
Zdravstveni razlozi
Osobe koje imaju tjelesna, psihička ili druga zdravstvena ograničenja također ne moraju automatski raditi puno radno vrijeme.
O tome odlučuju liječnička vještačenja i procjena radne sposobnosti.
Predugo putovanje na posao
I vrijeme putovanja igra važnu ulogu.
Za posao s više od šest radnih sati dnevno prihvatljivim se smatra ukupno putovanje do oko dva i pol sata dnevno. Ako bi putovanje bilo znatno dulje ili bi predstavljalo dodatno opterećenje zbog zdravstvenih ili obiteljskih razloga, Jobcenter to mora uzeti u obzir.
Kazne za neopravdano odbijanje posla
Korisnici koji bez opravdanog razloga odbiju odgovarajući posao ili namjerno spriječe zaposlenje mogu biti kažnjeni.
U pravilu im se osnovna novčana naknada može umanjiti za 30 posto tijekom tri mjeseca.
Troškovi stanovanja i grijanja pritom se ne smiju smanjivati.
U iznimnim slučajevima, ako korisnik svjesno odbije konkretan posao koji je mogao odmah prihvatiti, moguće je privremeno potpuno ukidanje osnovnog dijela socijalne pomoći.
Prije donošenja svake takve odluke korisnik ima pravo iznijeti svoje očitovanje.
Što učiniti ako smatrate da zahtjev nije opravdan?
Stručnjaci savjetuju da se dopisi Jobcentera nikako ne ignoriraju.
Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih osoba ne može prihvatiti posao s punim radnim vremenom, potrebno ih je što prije pisanim putem obrazložiti i priložiti odgovarajuće dokaze, poput liječničke dokumentacije, potvrda o skrbi za djecu ili članove obitelji te drugih relevantnih dokumenata.
Ako Jobcenter ipak donese odluku o smanjenju socijalne pomoći, korisnik ima pravo podnijeti prigovor u propisanom roku, a u hitnim slučajevima može zatražiti i zaštitu pred socijalnim sudom.
Fenix-magazin/DP/MMD
