Njemačka vlada na čelu s kancelarom Friedrich Merzom planira uvesti novu mjeru u sustav bolovanja – tzv. djelomično bolovanje (Teilkrankschreibung).
Umjesto dosadašnjeg pravila „ili si potpuno bolestan ili potpuno zdrav“, ubuduće bi liječnici mogli procijeniti radnu sposobnost u postotcima (100%, 75%, 50% ili 25%). To znači da bi, primjerice, osoba koja inače radi 40 sati tjedno mogla tijekom bolesti raditi samo 20 sati.
Što se planira i zašto
Reformu predlaže ministrica zdravstva Nina Warken, a cilj je da se zaposlenici postupno i ranije vraćaju na posao te da se smanje troškovi bolovanja. Povod su visoke stope izostanaka – prosječno oko 19,5 dana bolovanja godišnje po zaposlenom u Njemačkoj.
Uvjeti za djelomično bolovanje
Da bi netko radio tijekom bolesti u smanjenom opsegu, moraju biti ispunjena tri uvjeta:
liječnik mora utvrditi djelomičnu radnu sposobnost
zaposlenik se mora osjećati sposobnim za rad
poslodavac mora dati pristanak
Ako poslodavac ne pristane, ostaje klasično, potpuno bolovanje.
Kako bi to izgledalo u praksi
Ideja je posebno namijenjena duljim bolovanjima (više od 4 tjedna).
Primjeri:
netko s lakšom bolešću može raditi od kuće umjesto da ide u ured
fizički radnik može privremeno raditi administrativne poslove
poslodavci bi mogli pomoći fleksibilnim radnim vremenom ili radom na daljinu
Financijski aspekt
prvih 6 tjedana: poslodavac i dalje plaća punu plaću
nakon toga:
poslodavac plaća odrađene sate
zdravstveno osiguranje pokriva ostatak kroz naknadu za bolovanje
Planira se i smanjenje naknade za bolovanje s 70% na 65% bruto plaće, ali bi zaposlenici u nekim slučajevima ipak mogli financijski bolje proći nego kod potpunog bolovanja.
Argumenti ZA reformu
Podržavatelji ističu nekoliko prednosti:
lakši i brži povratak na posao
manji ukupni broj dana bolovanja
zadržavanje radnih navika i vještina
bolja socijalna uključenost, osobito kod psihičkih bolesti
fleksibilniji prijelaz iz bolesti u puni rad
Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, nego negdje između – pa ovakav model ima smisla.
Kritike i zabrinutosti
Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na rizike:
zaposlenici bi mogli biti pod pritiskom da rade i kad nisu spremni
oporavak bi mogao trajati dulje ili se stanje pogoršati
postoji opasnost da „dobrovoljnost“ u praksi ne bude stvarna
Protivnici ističu da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj i trajanje bolesti.
Planirana reforma donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali i otvara pitanja o zaštiti zdravlja zaposlenika. Ključno će biti da odluke ostanu medicinski utemeljene i da zaposlenici stvarno imaju izbor. O prijedlogu zakona još treba odlučiti parlament nakon što prođe vladu.
Fenix-magazin/DP/MMD
