Screenshot

Njemačka profitira na iseljavanju mladih iz BiH

Trend iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine nastavljen je protekle i ove godine unatoč teškoj situaciji uvjetovanoj lošom epidemiološkom slikom prouzročenom pojavom i širenjem koronavirusa, piše Večernji list BiH

 

Ogromni gubici za BiH

Pet puta više građana odrekne se državljanstva naše zemlje godišnje u odnosu na one koji ga dobiju. Posljedice već sada dolaze na naplatu – nestabilnost velikih socijalnih sustava koji počivaju na principima generacijske solidarnosti, odnosno konkretnije, doprinosa. Imamo nestabilne sustave mirovinsko-invalidskog osiguranja, zdravstvene sustave, sustave socijalne zaštite, pa čak i obrazovanje dolazi u krizu zbog manjeg broja djece.

BiH na godišnjoj razini gubi 1,5 milijardi eura uslijed odlaska mladih u inozemstvo. Ukupni troškovi obrazovanja osoba koje napuštaju BiH u jednoj godini, ovisno o obrazovnoj strukturi, variraju od gotovo 650 milijuna do nešto više od 800 milijuna eura. Istodobno, uslijed nemogućnosti da se godišnji odljev stanovništva spriječi njihovim zapošljavanjem, izravno i neizravno generira se godišnji gubitak potencijalnog BDP-a u iznosu od oko 710 milijuna eura.

Nažalost, nadležne u BiH to pretjerano ne brine.

S druge strane, zemlje EU-a, prvenstveno Njemačka, na istom tom iseljavanju mladih profitiraju.

Dobivaju školovanu radnu snagu u koju nisu uložile ništa. Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada sve se više oslanja na strance. Unatoč pandemiji, njemačke vlasti prošle su godine priznale veći broj diploma nego prije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelomično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019., unatoč pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačko gospodarstvo. Većina kvalificiranih stranih radnika došla je iz europskih zemalja izvan EU. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3600 zahtjeva za nostrifikaciju diploma iz BiH i 3400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija s 3100 priznatih zahtjeva. Kao i prije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te oblasti.

To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7600 liječnika. Njemački dužnosnici priznali su diplome još oko 3300 učitelja i odgajatelja, kao i oko 2500 inženjera. Iako broj priznatih zahtjeva raste, njemački statističari također primjećuju da je lani manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – oko tri posto manje nego 2019.

Prilika za mlade

Predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Scheele upozorio je da će se ove godine u Njemačkoj broj radno sposobnog stanovništva smanjiti za oko 150.000 i da će taj deficit nastaviti rasti. – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima-uređaja do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je za Süddeutschen Zeitung pozivajući vladu da intervenira. Ovakvo stanje u Njemačkoj zasigurno će iskoristiti mladi iz BiH koji samo čekaju priliku da odu.

Fenix-magazin/MMD/Večernji list

Pogledajte drugo

plenkovic

PLENKOVIĆ: Hrvatska je sigurna zemlja i to je ono što je najvažnije

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković istaknuo je u ponedjeljak da je Hrvatska sigurna zemlja …