Njemačka vlada u četvrtak je odlučno odbacila nove zahtjeve Grčke za reparaciju šteta iz Drugog svjetskog rata koje je u srijedu prihvatio parlament u Ateni.
„Stav njemačke vlade o ovom pitanju je nepromijenjen: pitanje njemačkih reparacija je kako pravno tako i politički definitivno riješeno“, priopćio je u četvrtak jedan glasnogovornik njemačke vlade.
Još u srijedu glavni glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert je objasnio da je Njemačka svjesna povijesne odgovornosti, ali da je pitanje isplate ratne odštete, što se Berlina tiče, riješeno.
„Mi smo svjesni krivnje i velike nepravde koju su Njemačka i Nijemci za vrijeme nacionalsocijalizma počinili u Grčkoj. I zato se trudimo kako bismo s Grčkom, članicom EU-a i eurozone imali dobre odnose i ostali prijatelji i partneri“, rekao je Seibert.
Grčki parlament je u srijedu donio odluku o pokretanju diplomatske ofenzive kako bi Njemačka isplatila ratne odštete. Jedno grčko parlamentarno povjerenstvo je još 2016. izračunalo odštetu u visini od 300 milijardi eura.
Reparacije se odnose na štetu počinjenu tijekom okupacije Grčke, ali i na jednu prisilnu „posudbu“ u visini od 412 milijuna tadašnjih maraka koju je Grčka nacionalna banka 1942. bila prisiljena isplatiti Njemačkoj, a ova je tim sredstvima djelomice financirala vojne aktivnosti u Sjevernoj Africi.
Njemačka smatra da je isplatom od 115 milijuna maraka u šezdesetima u sklopu sporazuma s Grčkom i ostalim zapadnim zemljama, riješila pitanje reparacija.
Berlin se isto tako poziva i na tzv. „Dva plus četiri ugovor“ iz 1990. koji su potpisale dvije njemačke države i četiri okupacijske sile iz Drugog svjetskog rata i kojim je pravno definirano njemačko ujedinjenje.
Ugovorom, koji je prema navodima Berlina prihvatila i Grčka, s Njemačke se skida odgovornost za reparacije iz Drugog svjetskog rata.
Osim iz Grčke, i iz Poljske u posljednje vrijeme stižu zahtjevi za isplatu reparacija u visini od 800 milijardi eura.
S obje EU zemlje Njemačka godinama ima napete odnose. Tomu je razlog strogo postupanje Njemačke u rješavanju grčke dužničke krize, a u slučaju Poljske napeti odnosi između Berlina i poljske konzervativno-nacionalističke vlade.
Fenix-magazin/SIM/Hina
