Nijemci sve češće i glasnije iskazuju nezadovoljstvo zakonom oko novčane naknade za nezaposlene građane, odnosno Bürgergelda.
Prema pisanju njemačkog BILD-a , više od 700.000 Sirijaca i Afganistanaca prima Bürgergeld. Njemačka vlada želi postrožiti pravila za primatelje, ali kritičari smatraju kako to nije dovoljno.
Podatci savezne vlade pokazuju da se udio stranih primatelja naknada više nego udvostručio u posljednjih 13 godina. Većina njih ne dolazi iz ratom zahvaćene Ukrajine, već iz zemalja izvan Europe.
Njemačka nikada nije potrošila toliko novca na usluge podrške (Hartz IV, danas: novac građana) kao prošle godine. Prema podacima savezne vlade, oko 42,59 milijardi eura potrošeno je za oko 5,5 milijuna korisnika naknada građana. Gotovo polovica ih je došla iz inozemstva. Udio stranih primatelja naknada porastao je s 19,6 (1,25 milijuna ljudi) na 47,3 posto između 2010. i 2023., znatno brže od udjela stranaca u ukupnom stanovništvu u istom razdoblju.
O tome je prvi izvijestio “Bild”. S jedne strane, brojke se mogu objasniti većom potrošnjom za ratne izbjeglice iz Ukrajine. 700.000 muškaraca, žena i djece čini 12,8 posto onih koji primaju civilnu naknadu. Prema informacijama, još veći udio primatelja (16,7 posto) dolazi iz neeuropskih zemalja porijekla poput Sirije, Afganistana, Iraka, Irana, Nigerije i Eritreje.
Proračun Ministarstva rada i socijalne skrbi, iz kojeg potječu izdaci za novac građana, prošle je godine iznosio 166,23 milijarde eura. Za novac građana prvotno je predviđeno 23,76 milijardi kuna. Na kraju godine bilo ih je 42,59 mlrd. To je 18,8 milijardi eura više od procjena.
Prema saveznoj vladi, novac građana namijenjen je osiguravanju “humanog minimuma egzistencije” za one koji su radno sposobni, ali ne mogu iz vlastitih prihoda pokriti troškove života. Samac trenutno prima 563 eura mjesečno. Država pokriva i troškove stana kao i razmjerne troškove energije i grijanja.
Povećanje rashoda uzrokovano je, između ostalog, povećanjem broja korisnika naknada. Građansku naknadu lani je u prosjeku primalo oko 5,5 milijuna ljudi, dok je prethodne godine bilo 5,2 milijuna korisnika Hartza IV.
Snažan porast u Baden-Württembergu
Od saveznih zemalja Sjeverna Rajna-Vestfalija lani je imala daleko najveći udio u izdacima za novac građana, oko 12 milijardi eura. Ipak, Baden-Württemberg bilježi najveći postotni porast. Dok je tamo na Hartz IV 2022. potrošena oko 3,1 milijarda eura, godinu dana kasnije – tada pod pojmom “Bürgergeld” – oko 3,8 milijardi eura. To odgovara povećanju od 23 posto.
Fenix-magazin/MD
