Kontroverzna desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), članica Bundestaga, u ponedjeljak slavi desetljeće od osnutka. Njezini politički protivnici jubilej planiraju obilježiti prosvjedima, prenosi Njemačka novinska agencija(dpa).
Skup AfD-a održat će se u Königsteinu, a očekuje se oko 300 članova stranke, uključujući supredsjednice Alice Weidel i Tinu Hrupallu.
Protuprosvjede su najavile udruge građana, stranke i sindikati. U proglasu kojim nekoliko skupina poziva na prosvjede, navodi se da AfD vide kao veliku prijetnju demokraciji.
Sudjelovanje je, između ostalih, najavilo i nekoliko zastupnika stranke Zeleni, članice vladine koalicije.
AfD, koji danas broji oko 30.000 članova, osnovala je 6. veljače 2013. u Oberurselu grupa od dvadesetak ljudi okupljena oko profesora ekonomije Bernda Lucke i konzervativnog publicista Konrada Adama.
Prvobitno zamišljena kao “profesorska stranka” koja se uglavnom protivila mjerama EU-a za osiguranje financijske stabilnosti zemalja eurozone, AfD je u međuvremenu, prema Službi za zaštitu ustavnog poretka, dovoljno skrenula udesno da zaslužuje nadzor.
Prema procjeni njemačke službe državne sigurnosti, ima dovoljno indicija da AfD ima za cilj rušenje ustava.
Zbog ovakvog ponašanja tajne službe sudu se obratio i AfD, a vrhovni upravni sud u saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija vjerojatno će u drugoj polovici ove godine donijeti odluku o zakonitosti nadzora.
Weidelova smatra da 10 godina nakon osnutka AfD ima dobre izglede da postane dio vlasti u nekim njemačkim saveznim zemljama, primjerice na državnim izborima sljedeće godine u Saskoj i Tiringiji.
No, njezina stranka nema praktički nikakav koalicijski potencijal. Konzervativni demokršćanski CDU odlučio je na stranačkom kongresu da neće surađivati s desno-populističkim AfD-om.
S izuzetkom Schleswig-Holsteina, zastupnici AfD-a sjede u parlamentima svih njemačkih država, a od 2017. su i u Bundestagu.
Zastupnica vladajućih socijaldemokrata u Bundestagu Katja Mast kaže da se od ulaska AfD-a atmosfera u parlamentu zaoštrila.
“Ima više prostakluka. AfD prezire parlamentarne aktivnosti”, kazala je zastupnica, dodavši da AfD nije normalna, već autoritarna stranka, ksenofobna, isključiva stranka koja želi unijeti razdor u društvo.
Ipak, velik broj politologa više ne isključuje mogućnost dolaska AfD-a na vlast.
“Trebat će vremena, ali ne treba ga isključiti, pogledajmo primjer ljevice”, rekao je analitičar Jürgen Falter za Neue Osnabrücker Zeitung.
“AfD je došao s planom i on će tu i ostati”, kaže politolog Frank Decker. Smatra da će ta stranka srednjoročno imati mali dvoznamenkasti rezultat na izborima na zapadu Njemačke, ali da se na istoku ta “potpora može i više nego udvostručiti”.
Drugi politolog, Hayo Funke, procjenjuje da AfD neće dobiti političku težinu na nacionalnoj razini u sljedećih 10 godina.
“AfD sa svojim radikalnim smjerom u saveznom parlamentu ostat će zarobljen unutar okvira od 10 plus posto”, rekao je Funke za Rheinische Post.
Međutim, analitičari se slažu da bi to moglo izgledati drugačije u istočnim državama – Tiringiji, Saskoj-Anhalt i Saskoj – gdje AfD već cilja na vlast.
Fenix-magazin/MMD/DPA
