Search
Close this search box.
Search
mainz grad jpg
Njemačka (Ilustracija) / Foto: Fenix (M.D.)

Njemačka: General vodi borbu protiv pandemije

Buduća savezna vlada formirat će krizni stožer za suzbijanje pandemije. On bi trebao brzo djelovati. A na njegovom čelu će biti jedan general, piše DW.

 

Buduća savezna vlada želi „što prije” formirati novi krizni stožer za suzbijanje pandemije. „Na čelu će biti jedan njemački general”, objavio je na Twitteru Christian Lindner, predsjednik liberala (FDP) i budući savezni ministar financija. Prema informacijama lista Süddeutsche Zeitung, radi se o general bojniku Carstenu Breueru (naslovna fotografija). Breuer od 2018. godine vodi zapovjedništvo za teritorijalne zadaće njemačke vojske (Bundeswehr), koje je zaduženo za suradnju vojnih snaga s civilnim organizacijama. Od izbijanja pandemije koronavirusa u Njemačkoj, kažu upućeni, 56-godišnji general je „ostvario izvanredne rezultate”, prije svega u udovoljavanju zahtjevima za pomoć koji su u određenim razdobljima masovno stizali Bundeswehru.

Podrška Bundeswehra

Početkom 2020. godine njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je uspostavila vlastiti kontingent za pružanje pomoći u suzbijanju pandemije. Ona je zadržala taj kontingent i prošlog ljeta, kada su mnogi smatrali da ga treba raspustiti jer se stanje trenutačno smirilo. Čin general bojnik odgovara činu generala s dvije zvjezdice. Trenutačno je u njemačkoj vojsci 50 časnika s tim činom.

Zanimljivo je da je još jedan general bojnik već više od godinu dana uključen u borbu protiv korone. Riječ je o liječniku glavnog stožera Hans-Ulrichu Holthermu (57), koji je prije toga bio upravitelj vojne bolnice u Ulmu. On sada od ožujka 2020. vodi odjel „Zaštita zdravlja, zdravstvena sigurnost, održivost”, koji je tada bio osnovan u sklopu saveznog Ministarstva zdravstva. To tijelo je, među ostalim, zaduženo za svakodnevna izvješća o stanju pandemije.

Vojnici u kriznom stožeru

Imenovanje jednog vojnog časnika na čelo kriznog stožera je neuobičajeno. Čak i za vrijeme katastrofalnih poplava 1962. na obali Sjevernog mora u kojima je život izgubilo 340 ljudi, Bundeswehr je, doduše, bio uključen u akcije, ali nije bio bitno vezan uz krizni stožer.

Vojni stručnjaci u ovom imenovanju vide prije svega PR. I postavljaju pitanje hoće li čelni čovjek kriznog stožera biti nadređen budućem ministru ili ministrici obrane. No Steffen Seibert, glasnogovornik vlade na odlasku, već je jasno rekao da će i ubuduće o smjeru borbe protiv korone odlučivati politika.

Christian Lindner je pak u ponedjeljak (29.11.) istaknuo da je krizni stožer važan za logistiku cijepljenja. I upravo tu logistiku Bundeswehr organizira već mjesecima. Vojne ustanove su na početku kampanje cijepljenja skladištile i raspoređivale cjepivo – u međuvremenu su u to uključene i civilne tvrtke. A kontingent „Pružanje pomoći protiv korone”, u koji je u određenim razdobljima bilo uključeno 25.000 vojnika, da bi se u ljeto 2020. njihov broj smanjio na 2.000, sada opet raste i ima 8.000 pripadnika.

Imenovanje jednog vodećeg časnika na čelo kriznog stožera u svakom slučaju daje vojni prizvuk borbi protiv širenja zaraze.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je već sredinom ožujka prošle godine, samo nekoliko dana nakon prvih žrtava korone u Europi, ratoborno kao nijedan njemački političar, upozorio svoju zemlju na teška vremena koja predstoje riječima: „Mi smo u ratu.”

Vojska je privremeno i trajno u borbu protiv zaraze uključena upravo u europskim zemljama, koje su, poput Francuske i Španjolske, u prvom valu pandemije imale velik broj mrtvih.

Promjena kursa

U Njemačkoj se, s predstojećom promjenom na vlasti nakon saveznih parlamentarnih izbora, promijenio i politički kurs. Nakon okončanja primjene instrumenta izvanredne epidemiološke situacije, pomoću kojeg je velika koalicija na čelu s kancelarkom Angelom Merkel vodila zemlju kroz pandemiju i više ju puta dugim lockdownima potpuno blokirala, još nije potpuno jasno kako će postupati buduća vlada. Koalicija sastavljena od socijaldemokrata, zelenih i liberala u prvom redu ne želi jedno: novi lockdown. Čak i ako pojedini njihovi političari u međuvremenu ne isključuju ni tu mjeru.

Nova vlada će vjerojatno preuzeti vlast 8. prosinca. No raste nezadovoljstvo zbog čekanja na taj termin kako bi se donijele nužne političke odluke. Sada je najavljeno da će se Olaf Scholz uskoro o tome izjasniti zajedno s generalom Breuerom. Onda bi krizni stožer mogao već početi s vijećanjem i odlučivanjem i prije nego što nova vlada preuzme vlast.

Fenix-magazin/MMD/DW

Povezano

zgrada jpg
NAKON POKUŠAJA SAMOUBOJSTVA U MAINZU: Policija pretražila pet stanova, uhićeno nekoliko osoba
Nestala djevojčica Danka Ilić / Foto: Hina
POLICIJA ISPITUJE SUSJEDE: Treći dan potrage za nestalom djevojčicom
HABIJAN: Osigurati svim radnicima izlazak na izbore, a onima koji rade povećanu plaću
PLENKOVIĆ PREDSTAVIO HDZ-ov IZBORNI PROGRAM: Dao obećanje zaposlenicima, umirovljenicima, mladim obiteljima
MILANOVIĆ PORUČIO: Plenković je zaštitnik korupcije u Hrvatskoj
HTZ: Snažan interes Francuza za Hrvatsku potaknuo uvođenje sedam novih zrakoplovnih linija