Prije dvije godine, 27. siječnja 2020., pojavio se prvi slučaj zaraze koronavirusa u Njemačkoj. Djelatnik bavarskog dobavljača automobila Webasto zaražen je, izoliran i liječio se u Münchenu. Prvi slučaj koronavirusa u Njemačkoj je tada potvrdilo bavarsko Ministarstvo zdravstva.
Od tada su pojmovi kao što su maske, cjepiva, mutacije, incidencija i hospitalizacija dio naše svak svakodnevnice, a pandemija koronavirusa prati nas svaki dan već dvije godine.
Sve je počelo u prosincu 2019. godine kada su se u Kini počeli pojavljivati slučajevi dosad nepoznate plućne bolesti. Ubrzo nakon toga, nova vrsta patogena iz obitelji koronavirusa dobila je ime: Sars-CoV-2. Ostalo je povijest.
Od posljedica koronavirusa umrlo je bezbroj ljudi. U skladu s tim, posljednje dvije godine zacijelo su oblikovale sve: “lockdown, uključujući ograničenja kontakta, redovito testiranje, dezinfekcija ruku, rad od kuće, ali i svakodnevne stvari poput rukovanja – mnogo se toga promijenilo.
Ako moramo živjeti s virusom u budućnosti, kao što su mnogi stručnjaci predviđali u prošlosti, kako ćemo se nositi s njim? Ima li možda uopće pozitivnih promjena koje bismo mi ljudi kao društvo svakako trebali zadržati? Kako će se stvari nastaviti u budućnosti? Svoje stručno mišljenje dao je prof.dr. Armin Grunwald.
Grunwald je predsjednik Instituta za tehnološku procjenu i analizu sustava KIT-a i Ureda za ocjenu tehnologije pri njemačkom Bundestagu i objašnjava kako bi se stvari mogle nastaviti u budućnosti.
– Iz ove situacije smo mnogo naučili, na primjer koliko je važno provoditi higijenu, ali i koliko nam znače međusobni kontakti jer ljudi bez kontakata ne mogu. Vjerujem kako ćemo se ponovno slobodno rukovati jedni s drugima. Sars će proći a mi ćemo imati novi stari život nakon korone – uvjeren je dr. Grunwald.
Prema riječima dr. Grunwaldua, zahtjev za obveznim cijepljenjem, bilo opći ili ograničen, zahtijeva snažno opravdanje, budući da zadire u osobna prava. Jedan od razloga je izvanredno stanje, koje Grunwald također u načelu vidi kao dato s obzirom na pandemiju i posljedičnu prijetnju mnogim ljudskim životima i ekonomskim sredstvima za život, teško opterećenje djece i mladih i sve veću nejednakost u društvu.
Fenix-magazin/MD/
