Njemačka je dobila novi proračun i korak je bliže promjeni ustava. Prema odluci Sabora u petak, država će u proračun za ovu godinu moći potrošiti gotovo 500 milijardi eura i ponovno se zadužiti.
Istodobno, velika većina zastupnika Bundestaga glasala je za ustavne promjene potrebne za osnivanje fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju vojske. Sada bi tu odluku trebao podržati Bundesrat,piše dpa.
Kancelar Olaf Scholz predložio je fond ubrzo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Kako bi se trebao financirati isključivo kreditima, potrebna je dvotrećinska potpora u Bundestagu i drugom zakonodavnom tijelu, Bundesratu. U Bundestagu je bio dovoljan 491 glas, no promjenu je podržalo čak 567 zastupnika. Bundesrat, koji uključuje predstavnike pokrajina, sljedeći će petak glasovati o promjeni ustava.
Ranije ovog tjedna vladajuća koalicija i oporbeni demokršćani razjasnili su preostala kontroverzna pitanja o fondu. Najviše novca trebalo bi otići za modernizaciju zrakoplovstva – čak 40,9 milijardi eura.
Rat u Ukrajini uvelike je utjecao na proračun koji predviđa nova zaduživanja od 138,9 milijardi eura. Vlada će treću godinu zaredom uzimati velike kredite, ovaj put uglavnom zbog rata.
Bundestag obično usvaja proračun početkom godine, no sada se stvar otegla zbog prošlogodišnjih izbora i promjene vlasti. Zato Vlada od početka godine radi uz pomoć privremenog proračuna.
U svojoj prvoj godini na vlasti, vladajuća koalicija planira potrošiti 495,79 milijardi eura, usredotočujući se na ulaganja u zaštitu klime i energetsku tranziciju. Proračun za obranu, koji nema veze s vojnim fondom, prelazi 50 milijardi eura.
Posljedice ruske agresije na Ukrajinu vide se i u drugim proračunskim stavkama – pomoći izbjeglicama, ali i njemačkim građanima i tvrtkama. Eksplozivni rast cijena energenata i visoku inflaciju trebali bi ublažiti prvenstveno smanjenje poreza.
Svi porezni obveznici morat će povećati osnovicu na koju se ne plaća porez na dohodak. Zaposlenici koji nastave putovati na posao dobit će posebne pogodnosti, a porezi na gorivo bit će manji u lipnju, srpnju i kolovozu. Svi zaposleni koji su obveznici poreza na dohodak dobivaju i naknadu za energiju od 300 eura. Siromašni mogu računati na subvencije za grijanje.
Oporba je kritizirala proračun. Sa stajališta ljevice, on nije dovoljno socijalan, dok ga je šef poslaničke skupine Kršćansko-socijalne unije Alexander Dobrindt nazvao “brdom dugova”.
Ministar financija Christian Lindner ima drugačije planove za sljedeću godinu. Tada će se ponovno uvesti kočnica zaduživanja, koja sada više nije na snazi. Istina, Ustav će dopustiti dodatno zaduživanje, ali u manjoj mjeri i ovisno o gospodarskoj situaciji.
Lindner, inače šef liberala (FDP), već s ostalim ministrima raspravlja o proračunu za 2023. u kojem će naglasak biti na obuzdavanju inflacije.
Ne može uvijek biti novih subvencija koje stimuliraju potražnju i time povećavaju pritisak na cijene. “Sada razbijamo ovisnost o sve većim dugovanjima i subvencijama”, zaključio je Lindner.
Fenix-magazin/MMD/DPA
