Rijetko tko provede cijelu svoju karijeru kod istog poslodavca. Međutim, radni odnosi “ne prelijevaju” se uvijek glatko jedan u drugi. Što morate uzeti u obzir s pravne točke gledišta ako postoji prijelazna faza između dva posla?
Cornelia Oster, specijalizirana odvjetnica za radno i socijalno pravo u Wieslochu, ima jasan savjet: “Općenito preporučam svima da se prijave kao tražitelji posla ili nezaposleni kada prestane radni odnos.”
To vrijedi i za sve koji već imaju na umu novi posao.
Razlog: Oni koji se prijavljuju kao nezaposleni obično imaju mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu preko zavoda za zapošljavanje. „Stoga je važno da nema praznina u stažu mirovinskog osiguranja.
Međutim, oni koji su sami dali otkaz obično dobivaju od zavoda za zapošljavanje dvanaest tjedana blokade tijekom kojih nemaju prava na naknadu za nezaposlene. Prema njezinim riječima, i u ovom slučaju preporučljivo je prijaviti se kao nezaposleni. Jer i za vrijeme blokade zavod za zapošljavanje uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje i njegu. Međutim, ne postoji obveza osiguranja u sustavu mirovinskog osiguranja.
“Naravno da se morate držati propisa osiguravajuće zajednice ako se prijavite kao tražitelj posla ili nezaposleni”, kaže Oster. To može uključivati, na primjer, dogovaranje sastanaka s odgovornim službenikom ili pisanje prijava za posao
Također je ključno ispoštovati rokove, kaže Oster. Na primjer, svatko tko sazna za otkaz mora se prijaviti kao tražitelj posla u roku od tri dana. Ako radni odnos ističe, morate se prijaviti kao tražitelj posla tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. A najkasnije prvog dana bez posla morate se prijaviti kao nezaposleni na zavodu za zapošljavanje.
Pravni savjet ima smisla prije davanja obavijesti
Osim toga, Cornelia Oster smatra da se čak i oni koji već imaju izglede za novi posao ne bi trebali jednostavno oslanjati na to.
“Čak i ako imate novi ugovor o radu, radni odnos uvijek počinje probnim rokom.” Za to vrijeme radni odnos može ponovno prestati bez razloga. Također se uvijek može dogoditi da do radnog odnosa u konačnici uopće ne dođe. Kako bi radnici bili zaštićeni za takve slučajeve, preporučljivo je prijaviti se kao nezaposleni.
U svakom slučaju, Oster savjetuje potražiti pravni savjet prije obavijesti. Na taj način možete izbjeći da se zbog neznanja dovedete u lošiji položaj. Oster daje primjer: Pretpostavimo da osoba ima posao s punim radnim vremenom do 30. lipnja i počinje raditi na pola radnog vremena 1. kolovoza. U međuvremenu je mjesec dana nezaposlena.
Ako se posao s nepunim radnim vremenom ponovno prekine tijekom probnog roka, možete imati pravo na veću naknadu za nezaposlene koja se odnosi na prethodni posao s punim radnim vremenom. “Ovo pravo istječe samo kada se radi nepuno radno vrijeme godinu dana”, kaže Oster.
Fenix-magazin/IK
