Gradske vlasti u Banjoj Luci upriličile su u srijedu otkrivanje spomenika srednjevjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I a to su iskoristili kako bi promovirali tezu po kojoj je njegova vladavina ključni dokaz o tome da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila “srpska zemlja”, javlja HINA.
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković otkrivanje spomenika kralju Tvrtku tempirao je usred kampanje za lokalne izbore zakazane za 7. listopada na kojima pokušava osigurati još jedan mandat.
“Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banje Luke”, izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne uzvanike.
Iznio je tezu kako je Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je za kralja okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji.
“Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru, koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića”, kazao je Stanivuković.
Istina je drugačija
Tvrtko I Kotromanić za bosanskog kralja je zapravo okrunjen 1377. godine u mjestu Mile kod današnjeg Visokog u središnjoj Bosni. Bio je prvi i najmoćniji bosanski kralj koji je po svojoj majci Jeleni Šubić bio je praunuk znamenitog hrvatskog bana Pavla Šubića. Po jednoj liniji potjecao je Tvrtko i od srpske dinastije Nemanjića, a bio je čak i potomak hrvatskog i ugarskog kralja Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Dakle, podrijetlo prvog bosanskog kralja bilo je vrlo kompleksno.
Tvrtko I. rodio se oko 1338. godine, a već sa samo 15 godina postao je bosanski ban. Nakon što je smirio pobunu domaćeg plemstva te uredio odnose s hrvatsko-ugarskim kraljem Ludovikom I., Tvrtko se 1377. godine okrunio za kralja. Tijekom vladavine uvelike je proširio teritorij svoje države, tako da je ona obuhvatila i mnoge krajeve koji danas pripadaju Republici Hrvatskoj (primjerice, gradove Split, Trogir i Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu). Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja itd.
Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne.
Kralj Tvrtko I. umro je u dobi od oko 53 godine, 1391. godine u utvrdi Bobovac, a naslijedio ga je polubrat Stjepan Dabiša.
Tvrtkov spomenik i u Sarajevu
Kralj Tvrtko vjerojatno je prva osoba iz povijesti koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banjoj Luci i u Sarajevu jer je u glavom gradu BiH prošle godine također postavljen spomenik tom vladaru. No u Sarajevu na postamentu Tvrtkova spomenika čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banjoj Luci, stoji naziv “bosanski kralj”.
Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je središnja gradska jezgra proglašena zaštićenom povijesnom cjelinom pa je za bilo kakve intervencija bila potrebna suglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika a srpska članica tog tijela svoju je suglasnost uskratila.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku postavivši spomenik na nogostupu nasuprot zgrade Predsjedništva BiH nakon što je ishodila suglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na razdoblje od 99 godina.
“Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, napisala je Karić na društvenim mrežama potkraj kolovoza prošle godine kada je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tijekom noći i bez ikakve pompe poput one u Banjoj Luci.
Fenix-magazin/SIM/Hina
