„Neotkrivena hrvatska duša: Janko Polić Kamov (1886.-1910.) bio je naziv kulturno-promotivne književne večeri posvećenoj europskoj prijestolnici kulture Rijeci 2020. godine i njenom istaknutom sugrađaninu Janku Poliću Kamovu, hrvatskom pjesniku, pripovjedaču i dramatičaru, održane u središnjoj Gradskoj knjižnici u Beču. Organizator je bio mađarski Kulturni institut u Beču Collegium Hungaricum za njegovanje i poticanje književnosti i kulture Dunavskih zemalja. Večer je održana u sklopu regionalne kulturne inicijative tog Instituta Donau Longe.
Program projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. predstavio je koordinator za međunarodnu suradnju Dorian Celcer. Napomenuo je kako se program dijeli na tri tematska kruga – voda, rad i migracije, sa sedam programskih odrednica.
„Celcer je istaknuo kako se Rijeka želi potvrditi kao grad vizija, ideja i kreativnosti koja će Rijeku učiniti boljim mjestom za život“, rekla nam je Katarina Dorkin Križ iz hrvatskog Veleposlanstva u Austriji, koja je bila nazočna skupu.
Kroz program je znalački vodio novinar austrijskog radija i televizije ORF Michael Kerbler. Pokazao je veliko zanimanje za lik i djela Kamova, iz kojih je čitao ulomke. Ulomke je čitao i prevoditelj Kamovih djela Igor Simović, predstavivši književni opus jednog od najsloženijih i najzanimljivijih pojava u hrvatskoj književnosti.
Simović je istaknuo i Kamov utjecaj na Miroslava Krležu, koji je ujedno i potvrda njegovog velikog stvaralačkog potencijala. Dodao je kako je Kamov u svoje vrijeme na književnom planu glasio za buntovnika, anarhista i boema. Rođen je u Rijeci 1886. godine kao Janko Polić u uglednoj i imućnoj obitelji, a ime Kamov nadjenuo si je prema biblijskoj figuri – Noinom sinu Kamu, koji je u sebi nosio prokletstvo, jer nije htio pokriti gologa oca.
Kako se je moglo čuti na književnoj večeri, sve životne nedaće, smrt oca i majke, odlazak iz Hrvatske i neshvaćenost okolina u kojima je živio i stvarao imalo je odraz na Kamovljevu umjetnost. Nju obilježava buntovnost,ironično pljuvanje i psovanje čime književnik ne samo postiže estetiku ružnoće visoke razine nego i „ispušta“ krikove visokih tonaliteta.
Danas je Kamov prepoznat kao značajan autor hrvatske moderne, koji se je u svoje vrijeme, usudio biti drugačiji od ostalih.
Umro je 1886. godine u Barceloni. Unatoč svom kratkom i turbulentnom životu, postao je i ostao ponos grada Rijeke. Svoje poštovanje prema ovom velikom umjetniku i Riječaninu, Grad Rijeka je iskazala nazvavši jednu od riječkih ulica njegovim imenom. A odmah pored ulice Janka Polića Kamova nalazi se i Škola primijenjene umjetnosti, na mjestu nekadašnje vile „Gemma“, nazvanoj po umjetnikovoj majci – Gemmi Polić. Mnogo više o svemu tome moći će se sigurno čuti 2020. godine, kada Rijeka ponese krunu Europske kulturne prijestolnice.
Fenix-magazin/Snježana Herek
