Cipar, otok na istočnom Mediteranu, godinama je bio popularna destinacija turistima i oligarsima iz Rusije privučenima suncem, toplim morem, pravoslavljem i niskim porezima no ta članica EU-a sada mijenja odnos prema Moskvi.
Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače vlada u Nikoziji priključila se sankcijama pa na otok s 1,2 milijuna stanovnika više ne slijeću avioni iz Rusije.
“Nedostaju nam turisti iz Rusije”, kaže za Hinu lokalni stanovnik Tom u luci grada Pafosa, na zapadu otoka. Tom prodaje ulaznice za brod na tri kata “Ocean Vision” koji u večernjim satima vozi posjetitelje u obilazak zaljeva nudeći im “All inclusive” hranu, piće i živu glazbu.
Plava svjetla divovskog broda, kapaciteta 300 mjesta, osvjetljavaju toplu noć u Pafosu no u pristaništu nema puno zainteresiranih ljudi za ulaznicu od 75 eura. Tom kaže da su Rusi činili 30 posto gostiju broda.
“Rusa nema jer nema direktnih letova, a jedini Ukrajinci ovdje su izbjeglice”, napominje dok na lokalnom šetalištu grupa Ukrajinaca prosvjeduje protiv rata.
Uz more šeću turisti iz Britanije, Poljske i Izraela. Rusi, žele li doći, moraju putovati preko trećih zemalja.
Antras, konobar u obližnjem restoranu, iznosi maslinovo ulje na terasu te se također žali da im je pao promet od kada nema masovnog dolaska Rusa i Ukrajinaca. “Taj rat ondje je dio veće globalne igre, većih interesa”, komentira.
Ruska porezna meka
Bivša britanska kolonija Cipar, od stjecanja neovisnosti 1960., smatrao je Rusiju prijateljskom zemljom i u njoj tražio potporu za svoje političke interese, posebno nakon turske invazije 1974. na sjeverni dio otoka. Ta invazija, kao i aktualna ruska u Ukrajini, opravdavane su, među ostalim, zaštitom etničkih manjina.
Cipar je danas podijeljen na sjeverni turski i južni grčki dio.
Nakon kolapsa Sovjetskog saveza početkom 1990-ih na otok su došli brojni stanovnici bivših sovjetskih republika.
Limassol, drugi po veličini grad i financijski centar Cipra, neki su nazivali “Limassolgrad” jer je petina stanovnika bila ruskog porijekla. Oligarsi privučeni niskim porezima otvarali su kompanije i vezivali svoje jahte u novoizgrađenu marinu okruženu luksuznim trgovinama i kafićima.
No neki od njih sada proživljavaju neizvjesne trenutke jer im je vlada Cipra, članice EU-a od 2004. godine, uvela gospodarske sankcije.
Avgi Lapathiotis, ekonomist iz ciparskog ministarstva financija, kaže da su do svibnja bili “zamrznuli 60 milijuna eura u petnaest investicijskih kompanija povezanih sa subjektima pod sankcijama”.
Ruske investicije na Cipru iznosile su više od 100 milijardi eura u 2020. godini.
Jurij, 24-godišnji zaposlenik hostela u Limassolu, nije jedan od tih bogatih ljudi. On je kao četverogodišnje dijete s majkom došao živjeti na Cipar te se više nije vratio u Rusiju.
“Situacija, međutim, djelomično utječe i na mene”, kaže.
Njegova baka koja također živi u Limassolu ne može, naime, podizati svoju mirovinu iz Rusije jer je EU izbacio ruske banke iz financijskog sustava SWIFT.
Rusi prijete da će u Tursku
Ruski veleposlanik u Nikosiji Stanislav Osadčij u ožujku je rekao da su Cipar i ostale zemlje koje su uvele sankcije Rusiji “ispalile metak u vlastito stopalo”, te da će ruski turisti ovo ljeto putovati u Tursku umjesto na Cipar.
Cipar je 2008. godine uveo euro, a 2013. godine doživio je financijski kolaps, nakon čega je počeo davati ciparske putovnice onima koji bi kupovali nekretnine ili ostvarivali velika ulaganja u zemlju.
Putem tog programa je 6.779 stranih milijunaša steklo ciparsko državljanstvo, među njima i Rusi. Godine 2020. taj je program obustavljen nakon što je televizija Al Jazeera objavila da su se putovnice tako prodavale izvan pravila, pa ponekad dodjeljivale osobama s počinjenim kaznenim djelima.
U Limassolu se na šetalištu uz more nižu palme, a odmah iza njih nedovršeni poslovni neboderi.
“Sadašnja situacija prvenstveno će pogoditi sektor luksuznih nekretnina i turizam na Cipru”, smatra Fiona Mullen, direktorica konzultantske kompanije Sapienta Economics.
U luci Pafos, Tom se natječe s drugim prodavačima pokušavajući prodati karte za obilazak brodom. Napominje da ne zna što očekivati u budućnosti.
“Prvo smo bili zatvoreni zbog covida, a sada nas pogađa rat u Ukrajini”, kaže rezignirano.
Fenix-magazin/IK/Hina
