Za eksploziju u vlaku metroa u Sankt Peterburgu, u kojoj je u ponedjeljak poginulo 11 ljudi, a ozlijeđeno 45, odgovoran je bombaš samoubojica povezan s radikalnim islamistima, izvijestila je ruska agencija Interfax pozivajući se na izvore bliske istrazi.
Za eksploziju u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu osumnjičen je ruski državljanin podrijetlom iz Kirgistana, priopćila je kirgistanska obavještajna služba u utorak. Glasnogovornik sigurnosne službe GKNB-a identificirao je osumnjičenog kao Akbarzona Džalilova, rođena u gradu Ošu 1995. Nije dao druge potankosti.
Kirgistan, srednjoazijska država s većinski muslimanskim stanovništvom koje obuhvaća šest milijuna ljudi, bliski je ruski politički saveznik a na njegovu je teritoriju ruska vojna zrakoplovna baza.
Prethodno je bio osumnjičen jedan bradati muškarac kojeg su snimile sigurnosne kamere, no on se sam prijavio policiji i ustvrdio da nije povezan s napadom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je bio u posjeti Sankt Peterburgu kada se dogodio napad, obišao je navečer mjesto eksplozije i položio buket cvijeća kod ulaza u stanicu metroa.
Vijeće sigurnosti UN-a osudilo je “barbarski kukavički teroristički napad” u Sankt Peterburgu te zatražilo da se počinitelji zločina izvedu pred lice pravde, a američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley poručila je da će “SAD podržati Rusiju u borbi protiv ekstremista koji nastavljaju besmislene napade na nevine ljude”.
Ruski državni protuteroristički odbor priopćio je kako je još jedna eksplozivna naprava pronađena na različitoj postaji metroa, sakrivena ispod aparata za gašenje požara, no da je uklonjena.
U međuvremenu u medijima se pojavila i fotografija drugog osumnjičenika, koji je ostavio eksplozivnu napravu na stanici metroa Ploščad Vosstanija (Trg Ustanka), ali koja srećom nije aktivirana.
Brojni bombaški napadi u Rusiji
Rusija je u prošlosti bila meta mnogobrojnih bombaških napada koji su često ciljali na javni prijevoz. Za većinu njih okrivljeni su islamistički pobunjenici iz ruskog područja sjevernog Kavkaza.
Tamošnji separatizam je većim dijelom ugušen, no sigurnosni stručnjaci tvrde kako je ruska vojna intervencija u Siriji učinila Rusiju potencijalnom metom novih islamističkih napada.
Napadi na Rusiju u prošlosti su bili koncentrirani na Moskvu, uključujući napad na zračnu luku, kazalište, te postaju podzemne željeznice.
Najmanje 38 ljudi poginulo je 2010. kad su dvije bombašice samoubojice detonirale bombe na prepunim stanicama moskovskog metroa.
Više od 330 ljudi, od kojih su pola bila djeca, ubijeno je 2004. u Beslanu, gradu na jugu Rusije, nakon što je policija upala u školu u kojoj su islamistički militanti držali taoce.
Slično se dogodilo 2002. godine, kad je 120 talaca ubijeno u moskovskom kazalištu Dubrovka.
Napad koji se dogodio u ponedjeljak u Sankt Peterburgu podigao je razine sigurnosti i izvan ruskih granica, poput Pariza koji je uveo dodatne sigurnosne mjere.
Napad osudio i Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u ponedjeljak navečer osudio je bombaški napad u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu u kojemu je ubijeno 11 ljudi i ponudio pomoć u pronalaženju počinitelja.
Trump je izrazio duboku sućut obiteljima žrtava i ruskome narodu, objavila je Bijela kuća nakon razgovora. On je također ponudio punu potporu američke vlade u odgovoru na napad i u privođenju odgovornih pravdi.
Trump i Putin složili su se da terorizam mora biti odlučno i brzo pobijeđen, navodi se u izjavi iz Bijele kuće.
Fenix-magazin/IM/Hina
