Šibenska policija je u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom iz Splita u četvrtak dovršila kriminalističko istraživanje nad Milanom Đilasom, zapovjednikom 7. korpusa tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na šibenskom području 1992. i 1993. godine, javlja HINA.
Šibenska policija i splitsko tužiteljstvo je preciziralo da Đilasa (77) terete za ratne zločine protiv hrvatskog stanovništva počinjene od 4. prosinca 1992. do 24. prosinca 1993.
Đilasa se tereti da je svojim podčinjenim zapovjednicima brigada izdao zapovijed da svim artiljerijskim naoružanjem nasumce granatiraju civilne objekte i naselja koja nisu bila okupirana, na prostoru gradova Šibenika i Skradina te sela Umljanović, Pakovo Selo, Sedramić, Raslina i Čavoglave, pri čemu je poginulo 20 civila.
Nadalje, Đilasa se tereti da je kao zapovjednik 7. korpusa na prostoru okupiranih naselja skradinskog i drniškog zaleđa te naselja općine Promina, Ružić i Kijevo bio upoznat da njemu podređene postrojbe ubijaju, zlostavljaju, protupravno lišavaju slobode i potom premlaćuju i ponižavaju civilno stanovništvo te im pljačkaju i uništavaju imovinu.
”Osumnjičeni tada nije poduzeo mjere da se takvi zločini spriječe, suzbiju i kazne, iako je za to imao moć i ovlasti, čime je pristao da njemu podređene postrojbe nastave s takvim postupanjima, ohrabrio ih i pristao na posljedice takvog protupravnog postupanja pri čemu je poginulo 35 civila”, priopćilo je Ravnateljstvo policije.
Uz to, Đilasa se tereti da je u okupiranim Suknovcima i Ljubotiću u općini Promina i Siveriću u drniškom zaleđu bio upoznat da su pripadnici njemu podređenih postrojbi, pored tjelesnog i psihičkog zlostavljanja, nečovječnog ponašanja i ubijanja stanovnika, u više navrata silovali žene hrvatske nacionalnosti.
Ravnateljstvo policije je preciziralo da su do sada utvrđena dva silovanja i tri pokušaja silovanja nad pet žena, dok su pojedine žrtve silovane više puta.
”Iako je raspolagao s navedenim saznanjima, nije poduzeo nikakve mjere da se takvi zločini spriječe, suzbiju i kazne, iako je za to imao moć i ovlasti. Time je pristao da pripadnici njemu podređene postrojbe nastave s takvim postupanjima, ohrabrio ih i pristao na posljedice takvog protupravnog postupanja”, dodalo je Ravnateljstvo policije.
Kaznenim prijavama iz 2011., 2012. te 2015. godine policijski službenici su, za navedene ratne zločine na šibensko-kninskom području, prijavili neposredno i zapovjedno odgovorne osobe na zapovjednoj razini zapovjednika brigade i sekretara SUP-a Knin koji su bili u sastavu 7. korpusa tzv. VRSK, nadodalo je Ravnateljstvo policije.
Protiv Milana Đilasa, nekadašnjeg pukovnika VRSK i državljanina Srbije, pokrenuta je 2017. istraga za ratne zločine protiv civilnog stanovništva na zadarskom području. Uz Đilasa, istraga je pokrenuta protiv Koste Novakovića (72), pukovnika bivše JNA i nekadašnjeg zamjenika zapovjednika Glavnog štaba vojske tzv. RSK te Momčila Krklješa (72), profesora po zanimanju koji je bio zapovjednik oružane formacije vojske tzv. Krajine u mjestima Lišanje Tinjske i Tinj.
Njih trojica se terete da su izdavali naredbe za topnilčke napade i napade projektilima tipa Orkan i Oganj po svim predjelima Zadra i okolice od 23. travnja do 21. rujna 1993. godine.
Osim Zadra, tada su raketirani i Sv. Filip i Jakov, Biograd na Moru, Sukošan, Turanj, Maslenica, Gorica, Zemunik Donji, Debeljak, Zaton, Pakoštane i Jankolovica. U tim napadima je poginulo 17 osoba, među kojima i nekoliko djece, a više je ljudi teško ozlijeđeno.
Fenix-magazin/SIM/Hina
