Hrvati štede u više od 19 zemalja Europske unije, a najviše računa je otvoreno u Njemačkoj i Italiji. U tim su zemljama građani imali samo u kamatama godišnje 160 milijuna kuna, odnosno 3,2 mlrd. kuna ušteđevine. To su podaci iz 2015. godine, objavljeni u Hrvatskoj.
Najveći broj njih su hrvatski iseljenici, popularno nazvani „gastarbajteri”, pomorci, ljudi koji su desetljećima radili i štedjeli svoj novac u tuđini. Najveći dio vlasnika ovih računa sad živi u Hrvatskoj. No, u Njemačkoj je više od 300 tisuća hrvatskih građana koji imaju svoje račune u njemačkim bankama. O sigurnosti njemačkih banaka nedavno je govorio i dr. Marcus Schenck, član Uprave najveće njemačke banke Deutsche Bank, zadužen za financije.
Na sastanku u Düsseldorfu okupio je brojne ugledne poduzetnike, najvažnije financijaše i tvrtke, među kojima je i hrvatsko poslovno udruženje Ingra-DET koje u toj banci ima već pedeset godina svoje operativne račune za podršku djelatnosti u SR Njemačkoj.
Sigurnost hrvatskih tvrtki u Njemačkoj
Tijekom sastanka raspravljalo se o brojnim temama, no najviše o sigurnosti tvrtki u Njemačkoj te kako se trenutna situacija u državi reflektira na sigurnost štednih uloga u njemačkim bankama.
Značajno je napomenuti kako velik broj hrvatskih građana, pogotovo onih koji žive u inozemstvu, imaju depozite najviše u Deutsche Bank, Commerzbank te Sparkassama. Iako se dobro raspoloženje na tržištima zahvaljuje smanjenju zabrinutosti u vezi Deutsche Banke, od koje je tek nedavno Američko ministarstvo pravosuđa zatražilo da temeljem nagodbe plati niz paprenih novčanih kazni, financijaši u Düsseldorfu su kritizirali i ulogu Europske središnje banke (ECB) koja na prosječnu godišnju inflaciju od 2 % u Europskoj uniji drži nižu kamatu i kupuje loše državne obveznice, što obezvrjeđuje štednju.
Više o ovoj temi i sigurnosti računa hrvatskih iseljenika u Njemačkoj, pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina
Fenix Magazin/Zoran Andročec
