Search
Close this search box.
Search
Božićno drvce / Foto: Fenix (Sanja Karamarko)

NAJČUDNIJI BOŽIĆNI OBIČAJI IZ CIJELOG SVIJETA: Na božićnom drvcu kiseli krastavac, nogometne i košarkaške loptice, fotografije članova obitelji, vijenci s kokicama…

Staklene kuglice, zvjezdice, lampice i ostali ukras ukrašavaju božićni bor u dnevnoj sobi mnogih njemačkih građana tijekom božićnih blagdana. Božićni običaji se razlikuju u cijelom svijetu, a ima ih doista čudnih. Njemački RTL, piše o nekim od najčudnijih.

 

Sjeverna i zapadna Europa

U Danskoj na božićnom drvcu ne bi trebalo nedostajati  tzv. Kræ‎mmerhus. Ovo je vrećica u obliku konusa ili stošca kojeg obično izrađujete sami. Tradicionalno se puni bombonima, orasima ili kolačićima.

U Francuskoj u regiji Alsace za Božić na božićno drvce obvezno vješaju  “Bredele” kao u stara vremena – odnosno domaće kolačiće. Riječ dolazi iz alzaškog dijalekta i znači nešto poput “malog kruha”. Ali budite oprezni: nisu sve ove zvijezde, ili juljajući konji od tijesta jestivi. Internetom kruže recepti s cimetom, klinčićima – i ljepilom. Ti se kolačići ne peku, već samo suše. Trebali bi biti toliko izdržljivi da mogu ukrašavati božićno drvce čak nekoliko godina.

Južna Europa

U Španjolskoj tri mudraca sjaje na božićnom drvcu za mnoge obitelji – “Los Reyes Magos”, kako ih tamo zovu. Iako su mali Djed Božićnjaci od čokolade popularni u Njemačkoj, Španjolci umjesto toga na drvo vješaju mudrace s Orijenta. Čokoladni kraljevi lijepo su spakirani u sjajni papir jarkih boja. 6. siječnja blagdan Tri kralja obilježava se povorkama, darovima i slatkišima. Tada je gotovo za Caspara, Melchiora i Balthasara. Sva trojica su skinuta sa božićnog drvca.

U Italiji se božićna drvca obično postavljaju 8. prosinca. Tada Papa svečano otvori drvo na Trgu svetog Petra, što je svake godine sjajan spektakl. S druge strane, prave jele rijetke su među građanima, većina ih ima plastično drvce. Kao i u Njemačkoj, tada se ukrašava lampicama, kuglicama i raznim privjescima. Često uzalud tražite prave svijeće za božićno drvce u Italiji, pa ljudi radije koriste električne lampice.

U Grčkoj božićno drvce nema vrlo dugu tradiciju. Kaže da ga je predstavio bavarski princ Otto von Wittelsbach, koji je bio prvi moderni grčki kralj od 1832. do 1862. godine. Grci vole  božićna drvca koja su poptuno ukrašena, izrađena od plastike u svim bojama, ali koriste se i prava drvca.  Uz to, drvce u dnevnoj sobi ukrašeno je već u studenom, tako da može dugo uživati. Međutim, tipično grčki ima drugačiju tradiciju: u mnogim konobama i trgovinama, kao i u lukama i tržnicama, brodovi su ukrašeni svjetlima za Božić. Na taj način država podsjeća na pomorce i ribare koji su na moru na praznicima daleko od svojih obitelji.

Istočna Europa

U Češkoj se podrijetlo tradicije može precizno utvrditi: Johann Carl Liebich, ravnatelj njemačkog kazališta u Pragu, a odrastao je u Passauu u Bavarskoj, navodno je običaj božićnog drvca donio u Prag 1812. godine kako bi iznenadio goste na balu. Tri desetljeća kasnije u gradu je bio prvi prodajni štand za božićna drvca koja su u početku bila ukrašena voćem i medenjacima. Nekoliko se općina u Češkoj već nekoliko godina natječe za najveće svježe,  okićeno božićno drvce. Trenutačni rekorder je smreka visoka više od 30 metara u gradiću Mladkov.

U Bugarskoj, od pada “Istočnog bloka”, ljudi vole pratiti zapadnoeuropske modne trendove kada je riječ o božićnim ukrasima. Ove godine često su usvojeni trend boje ljubičasta i metalik tonovi, zlato, bakar i srebro. Posebnost pravoslavne Bugarske jest da okićena drvca i svi božićni ukrasi ostaju tamo barem do pravoslavnog Božića prema starom julijanskom kalendaru 7. siječnja – kod kuće, u trgovačkim centrima, izlozima i na glavnim ulicama. Bugarska pravoslavna crkva prešla je sa starog julijanskog na gregorijanski kalendar tek prije 50 godina – 1968. godine.

Sjeverna i Južna Amerika

U SAD-u ljudi vole božićna drvca koja su potpuno okićena. Neka stabla u dnevnim boravcima i prednjim vrtovima toliko su blistava, šarena i ukrašena da Europljane zabole oči gledajući ih. Mnoge obitelji božićna drvca vješaju ukrase u obliku medalje koji sadrže male suvenirne fotografije članova obitelji ili posebne prigode. Na nekim drvećima postoji vrlo čudan ukras: tamo visi skriveni kiseli krastavac, izrađen od stakla ili plastike, svjetlucavo zelene boje. Kako ga zovu “božićni kiseli krastavac” ili “sretno kiseli krastavac”

Ako ih djeca otkriju, bit će još jedan dar. Amerikanci vjeruju da je običaj izvorno došao iz Njemačke – iako je tamo božićni krastavac uglavnom nepoznat. Popularni su i vijenci s kokica.

Što bi festival u Meksiku bio bez piñate? Likovi izrađeni u papirnatom macheu u boji pune se slatkišima, a zatim razbijaju. Oni također igraju ulogu u latinoameričkoj zemlji na Božić. U obliku zvijezde, velike se pinjate mogu vidjeti kao ukrasi na prozorima, na drveću i na uličnim svjetiljkama. Dostupni su i malo manji za božićno drvce. Srednji dio zvijezde obično je omotan svjetlucavim papirom. Na svakoj točki nalaze se trake papira u boji koje strše poput zraka. Za razliku od svoje velike braće, male zvijezde pinjate preživljavaju Božić – jer nemaju punjenje bombonima.

Afrika

U Keniju su mnoge božićne tradicije uvozile i oblikovale kolonijalne sile, kao u mnogim afričkim zemljama. U Keniji, nekada britanskoj koloniji, božićna drvca izgledaju slično kao u Europi. Na primjer, ukrašeni su šarenim kuglicama i vilinskim svjetlima. Međutim, jele je prilično teško pronaći u većini afričkih zemalja – obično se koriste alternative poput čempresa ili sve češće plastičnih stabala.

U Etiopiji, koja je već stoljećima bila pretežno kršćanska, ali nikada nije bila kolonizirana, tradicionalno božićna drvca nisu dio Božića. Trend se tamo proširio tek posljednjih godina. U velikim dijelovima Afrike, međutim, vrijedi sljedeće: Milijuni ljudi tamo uopće nemaju božićno drvce, a u mnogim afričkim zemljama dominiraju muslimani.

Azija

Na Tajlandu, gdje gotovo cijelo stanovništvo vjeruje u Buddhu, božićni ukrasi ne igraju glavnu ulogu. Uz jednu iznimku: božićna drvca su važan dio velikih trgovačkih centara iz komercijalnih razloga. Sloboda dizajna teško da ima ograničenja. Na primjer, u Bangkoku postoji stilizirano drvce koje – iz bilo kojeg razloga – nije ukrašeno samo lopticama, već i nogometnim i košarkaškim loptama. Na temperaturama od 35 stupnjeva na više, drveće je rijetko stvarno. Na pločnicima ponegdje možete pronaći prilično suhe metalne lutke, klasično ukrašene kuglicama i zvijezdama.

 Fenix-magazin/MD

Povezano

Luka Modrić / Foto: Anadolu
UŠAO U POVIJEST REALA SA 527 ODIGRANIH UTAKMICA: Luka Modrić postao treći stranac po broju nastupa za “Kraljevski klub”
NJEMAČKA BUNDESLIGA: Poraz Hoffenheima uz dva pogotka Kramarića u Bochumu
BELGIJA ŠALJE F-16 UKRAJINI: Troškovi borbenih zrakoplova bit će plaćeni zamrznutom ruskom imovinom
ATP MADRID: Zverev nikad lakše do pobjede nad Ćorićem
Policija u Njemačkoj (ilustracija) / Foto: Fenix (MD)
SVE ZBOG PORUKA I INSTAGRAMA: 24-godišnjak se zaljubio, 43-godišnjakinja vezu nije shvaćala ozbiljno pa završili na sudu
GRBIN: Nije se razgovaralo o imenima za predsjednika Sabora