Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher održao je u srijedu navečer predavanje “20 godina od ratifikacije ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima“ istaknuvši kako taj ugovor treba čitati na nešto iznijansiraniji način od onoga koji dopušta isključivo praktično tumačenje.
Predavanje je održano u Velikoj dvorani na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS), bilo je otvoreno za javnost i pobudilo je veliko zanimanje čelnih ljudi Katoličke crkve u Hrvatskoj na čelu s velikim kancelarom HKS-a zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, članova akademske zajednice toga sveučilišta, te brojnih gostiju – predstavnika hrvatskoga političkog, javnog i kulturnog života.
Nazočni su tako, među ostalima, bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Želko Reiner, izaslanik predsjednice Republike dr. Mate Granić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, te predstavnici diplomatskoga zbora i drugih vjerskih zajednica.
Ugovor u političkom smislu prepoznaje da je opće dobro društva cilj institucionalnoga poslanja Crkve
Nadbiskup Gallagher posjetio je da je Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ratificiran prije 20 godina, a slijedio je nakon triju prethodnih bilateralnih sporazuma – o pravnim pitanjima, suradnji na području kulture i odgoja te o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske potpisanih 19. prosinca 1996.
Tajnik Svete Stolice za odnose s državama smatra da taj četvrti ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske “treba čitati na nešto iznijansiraniji način nego što bi to moglo dopustiti isključivo praktično tumačenje – budući da se ne radi samo o prijedlogu bilateralnog rješenja koje se pojavilo između strana – konkretno o pitanjima crkvene imovine u nastojanju da se povrati stanje prije komunističkog razdoblja, već o pokušaju primjene načela koja odražavaju poimanje života i povijesti na kojima počiva naša zajednička uljudba”.
S tim u vezi nadbiskup Gallgher spomenuo je dva člana iz spomenutoga ugovora za koje smatra da zaslužuju poseban spomen. To su 9. članak koji se odnosi na uvrštavanje svećenika, redovnika i redovnica u državni mirovinski sustav, te 12. članak o uključivanju pogodnih mjesta za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoštovlje i pastoralni rad u planove razvoja gradova i naselja.
“Ugovor predstavlja jasno zakonodavno opredjeljenje hrvatske Vlade koje, usprkos formalnom karakteru i prolaznosti svojih normativnih propisa, u političkome smislu prepoznaje da je opće dobro cilj institucionalnoga poslanja Crkve”, istaknuo je nadbiskup.
Da bi se takav cilj i postigao Crkva mora, ocijenio je, pribjeći ne samo duhovnim već i materijalnim sredstvima.
Mentalno nasljeđe neriješenih odnosa između Crkve i države zna od vremena do vremena izbiti u hrvatskoj javnosti
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je da povijest odnosa Svete Stolice I Hrvatske duga 13 stoljeća, ali i istaknuo kako su ipak diplomatski odnosi između Svete Stolice i Republike Hrvatske u pravome smislu riječi uspostavljeni tek 8. veljače 1992. nakon osamostaljenja i međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.
Kardinal je napomenuo i kako je u prošlome stoljeću bilo više nastojanja Svete Stolice i predstavnika Katoličke crkve u hrvatskome narodu da se ti odnosi urede. Tako su, dodao je, nakon raspada Austro-Ugarske monarhije u kojoj su ti odnosi bili uređeni Konkordatom, u Kraljevini Jugoslaviji ta nastojanja završila neuspjehom, a poslije Drugoga svjetskog rata u komunističkoj Jugoslaviji od progona Crkve i nepoštivanja slobode vjeroispovijesti došlo se do beogradskoga Protokola iz 1966. koji je formalno jamčio minimalan “modus vivendi” u prilikama tadašnjega sustava državnog ateizma.
“Budući da su tijekom postojanja obaju jugoslavenskih režima odnosi između Crkve i države bili i ostali neriješeni, to mentalno nasljeđe zna, od vremena do vremena, ponovno izbiti u našoj javnosti izraženo pitanjima pojedinaca”, istaknuo je kardinal Bozanić.
Smatra da je zato korisno i dobro u otvorenome dijalogu i međusobnome poštivanju, a u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvoj čovjeka i svega hrvatskog društva, ta nerazjašnjena pitanja temeljitije i stručnije proučiti, uspoređujući iskustva drugih zemalja, posebno onih koji su nam bliže po kulturološkoj tradiciji.
Kardinal vjeruje da je i predavanje nadbiskupa Gallaghera značajan doprinos tome nastojanju.
Papin “ministar vanjskih poslova” o ugovorima Svete Stolice
Predavanje nadbiskupa Gallaghera, za kojega je neposredni domaćin – prorektor na HKS-u Emilio Marin, rekao kako se može reći da je “on Papin ministar vanjskih poslova”, bilo je sadržajno objedinjeno oko triju točaka, od kojih je završna i najkraća bila osvrt na Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.
Nadbiskup Gallagher iscrpno je pak govorio o dvije točka – prva je bila “Širenje pregovaračke politike Svete Stolice”, a druga “Društveno-politički i crkveni profili nedavnih ugovora Svete Stolice”.
Uvodno je podsjetio kako, s gledišta Svete Stolice, zaključivanje bilateralnih ugovora, i danas kao i u prošlosti, omogućuje praktično pridržavanje dvaju temeljnih načela istaknutih u pastoralnoj konstituciji “Gaudium et Spes” u odnosima s političkom zajednicom – načelo međusobne neovisnosti države i Crkve i načelo uzajamne suradnje. Ta su načela, dodao je nadbiskup Gallagher, izrijekom spomenuta u sporazumima koji su sklopljeni nakon Drugoga vatikanskog sabora i posebno u ugovorima s državama središnje i istočne Europe.
Kada je pak riječ o suvremenome pristupu Svete Stolice u pregovaranju o sporazumima, tajnik Svete Stolice za odnose s državama, istaknuo je tri značajke – svevremenost, prikladnost bilateralnih sporazuma svakoj državi i međunarodnost.
Mons. Paul Richard Gallagher, naslovni nadbiskup Hodelma, rođen je 1954. u Liverpoolu u Ujedinjenome Kraljevstvu. Zaređen je za svećenika 1977. Od 1984. radi u diplomaciji Svete Stolice. Bio je apostolski nuncij u Burundiju, Gvatemali i u Australiji. Od 2014. na čelu je vatikanske diplomacije.
Prorektor Marin istaknuo je kako je ekumenizam ideja vodilja nadbiskupa Gallaghera kao moralni imperativ za sve kršćane. Marin je podsjetio i na hrvatsku baštinu ekumenskih ideja i stajališta u življenu na rasrkižjima što je, smatra, kako naš privilegij, tako i uzrok mnogih patnja hrvatskoga naroda.
Fenix-magazin/MD/Hina
