Sindikat Verdi u Njemačkoj pozvao je na nacionalne štrajkove upozorenja u sektorima maloprodaje, veleprodaje i vanjske trgovine u četvrtak i petak. Verdi je to objavio u priopćenju za javnost. Sindikat očekuje tisuće sudionika.
Verdi ponovno poziva na nacionalne štrajkove u sektorima maloprodaje, veleprodaje i vanjske trgovine u četvrtak, 4. lipnja i petak, 5. lipnja 2026. Pogođene će biti tvrtke u svim njemačkim saveznim zemljama. Očekuje se tisuće sudionika. Uz decentralizirane akcije, veliki skupovi održat će se u Kielu, Erfurtu, Berlinu, Bochumu i Saarbrückenu. Članica uprave Verdija Silke Zimmer govorit će u Kielu u četvrtak i u Erfurtu u petak.
“To znači predvidljiv gubitak kupovne moći”, kaže Zimmer, misleći na trenutnu ponudu poslodavaca. “Radnici to neće prihvatiti.” Trgovačke tvrtke povećale su prodaju i dobit – nedavno 25 milijardi eura dobiti u maloprodaji i gotovo 58 milijardi eura u veleprodaji i vanjskoj trgovini. “Svatko tko može predstaviti takve financijske rezultate, a zatim drži vlastite radnike na čvrstoj uzici, poziva na masovne prosvjede.”
Kako je sve počelo?
Više od 5.000 radnika u maloprodaji odazvalo se prvom pozivu na štrajk upozorenja 15. svibnja 2026. Štrajkovi su se održali u Berlin-Brandenburgu, Bavarskoj, Baden-Württembergu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Hessenu i Hamburgu – s centralnim skupovima u Hamburgu, Stuttgartu, Frankfurtu i Dortmundu. Pogođeno je više od 200 tvrtki, uključujući podružnice Edeke, REWE-a, Kauflanda, Pennyja, Douglasa, Primarka, Zare, H&M-a, Metroa i IKEA-e, priopćio je Verdi.
Pogođeno je više od 200 trgovina, uključujući podružnice Edeke, REWE-a, Kauflanda, Pennyja, Douglasa, Primarka, Zare, H&M-a, Metroa i IKEA-e. Povodom štrajka u Dortmundu, Silke Zimmer, članica nacionalnog izvršnog odbora ver.di, rekla je štrajkašima: „S pet milijuna zaposlenih, maloprodajni sektor je najveći privatni uslužni sektor u Njemačkoj. Vaš rad je od velike vrijednosti – za korporacije koje ostvaruju profit vašim radom, čak i u teškim vremenima. Ta vrijednost mora se odraziti i na vaše plaće!“ Dodala je da poslodavci svojom niskom ponudom „praktički eskaliraju“ pregovore od samog početka.
Stvarna kupovna moć plaća i nadnica trenutno je na istoj razini kao i 2020. Stoga ver.di zahtijeva pregovaračku ponudu što je prije moguće.
Trenutna ponuda: zamrzavanje plaća na šest mjeseci, nakon čega slijedi povećanje od 2 posto od 1. studenog 2026. i 1,5 posto od 1. kolovoza 2027. – s ukupnim trajanjem od 24 mjeseca. To zapravo iznosi povećanje plaće od jedan posto godišnje.
Poslodavci već „eskaliraju“ pregovore svojom niskom ponudom. „Ovo su otrovne čaše: 3,5 posto tijekom 24-mjesečnog razdoblja! To čak ni ne prati inflaciju i ne nudi olakšanje od trenutnih povećanja cijena! Nećemo tolerirati ove nečuvene ponude“, kaže Silke Zimmer, članica Izvršnog odbora ver.di. „Zaposlenici se već bore da sastave kraj s krajem. Putovanje na posao postaje financijski teret. Najamnina, energija i namirnice potpuno im gutaju plaće.“
ver.di zahtijeva povećanje plaća od 7 posto za otprilike 5,2 milijuna radnika u maloprodaji – u svim područjima i s ugovorom na 12 mjeseci. Sindikat izričito odbacuje jednokratne isplate kao zamjenu.
Osim toga, ver.di se zalaže za više radnih mjesta s punim radnim vremenom umjesto prisilnog rada s nepunim radnim vremenom, jaču pokrivenost kolektivnim pregovaranjem u maloprodajnom sektoru i nesrazmjerno povećanje naknada za obrazovanje.
Povećanje plaća koje utječe na platnu ljestvicu nije dar, već nešto na što naši kolege imaju pravo, jer je profit tvrtki moguć samo kroz njihov rad, nastavila je Zimmer. Nadalje, dobrovoljne jednokratne isplate oslobođene poreza i doprinosa nisu zamjena za standardizirano povećanje plaća. Iako bi bili korisni, nisu održivi. “Slažemo se: Odbacujemo jednokratne isplate kao zamjenu za standardizirana povećanja plaća.”
Zašto su zahtjevi Sindikata opravdani?
Posebno velik broj zaposlenika u maloprodaji radi nepuno radno vrijeme: 65,1 posto u maloprodajnom sektoru i 27,6 posto u komercijalnom sektoru i veleprodajnom sektoru.
Većinom rade nepuno radno vrijeme nedobrovoljno jer poslodavci gotovo više ne oglašavaju radna mjesta s punim radnim vremenom. „Zbog toga su povećanja cijena, poput nedavnih za benzin i dizel, još pogubnija za radnike u maloprodaji“, naglašava Silke Zimmer. Dok tvrtke ostvaruju milijune profita, zaposlenici moraju dvaput brojati svaki peni. To se mora zaustaviti.
Žene koje rade u maloprodaji strukturno su nesrazmjerno pogođene niskim primanjima. Do Dana jednakih plaća, ove godine 17. veljače, žene moraju raditi još dulje, statistički gledano, kako bi zaradile istu plaću kao njihovi muški kolege prošle godine. Razlika u plaćama od 16 posto – to je 4,24 eura manje po satu. S 40-satnim radnim tjednom to iznosi oko 8.000 eura godišnje.
Posebno alarmantno: Oko 80 posto svih radnika u maloprodaji ne prima bruto mjesečnu mirovinu od 1.400 eura. Niske plaće danas znače siromaštvo u starosti sutra.
Žene zarađuju manje prvenstveno zato što rade manje sati: Primaju 81 cent manje po satu jer češće rade nepuno radno vrijeme. I ne zato što to žele, već zato što, uz svoj posao, obavljaju i većinu neplaćenog posla skrbi. Brinu se o djeci i starijim rođacima kojima je potrebna njega, ističu iz Verdija.
Živjeti od plaće? To nije moguće za mnoge u maloprodaji
“Rad u maloprodaji je naporan posao”, jasno navodi Zimmer. No, prihod koji omogućuje zaposlenicima život trenutno je mnogima nedostižan.
Iako je maloprodaja jedan od sektora u ekspanziji, dominantan je suprotan trend: Strukturu zaposlenosti sve više karakteriziraju nepuno radno vrijeme i mini poslovi umjesto sigurnih radnih mjesta s punim radnim vremenom.
Trenutne brojke:
Gotovo 40 posto radnika u maloprodaji radi nepuno radno vrijeme.
Preko 17 posto isključivo radi mini job.
Daljnjih 9 posto radi kao sekundarni poslovi.
ver.di stoga potiče više punog radnog vremena kako bi održivo poboljšao prihode, socijalnu sigurnost i mirovinska prava.
Jačanje kolektivnih ugovora
Ključni problem i dalje je niska stopa pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem u maloprodajnom sektoru. „Preko 80 posto maloprodajnih tvrtki ne primjenjuje kolektivni ugovor“, kritizira Zimmer. To je neprihvatljivo, jer samo kolektivno dogovorene plaće jamče minimalnu satnicu. Sindikat ver.di očekuje od poslodavaca da se jasno obvežu na kolektivne ugovore.
Milijarde prihoda, niske plaće
Pogled na brojke jasno otkriva neravnotežu:
Ukupna maloprodaja u 2025.: 2,17 bilijuna eura (preliminarni podaci Destatisa za 2025.)
Ukupna prodaja u 2024.: cca. 2,1 bilijun eura
823 milijarde eura maloprodaje
1,35 bilijuna eura veleprodaje i vanjske trgovine
Neto dobit u 2024.: 82,9 milijardi eura neto dobiti – od čega 25 milijardi eura u maloprodaji i 57,9 milijardi eura u veleprodaji i vanjskoj trgovini
Nasuprot tome, prihodi su relativno niski:
Maloprodaja: cca. 3.219 eura bruto od 6. godine zaposlenja
Veleprodaja i vanjska trgovina: cca. 3.394 eura bruto od 7. godine zaposlenja
Fenix-magazin/SČ
