Zbog sve težeg stanja javnih financija mnogi umirovljenici strahuju od mogućih rezova i štednje u mirovinskom sustavu. Pitanje koje se sve češće postavlja glasi: može li se mirovina smanjiti ako se već isplaćuje?
U vremenima gospodarske nesigurnosti briga za starost postaje još izraženija. Rasprave o održivosti mirovinskih sustava vode se diljem Europe, a redovito se pojavljuju i novi prijedlozi reformi. Primjerice, u Njemačkoj se spominjao takozvani „Boomer-Soli“, model prema kojem bi imućniji umirovljenici financijski pomagali onima s nižim primanjima. Istodobno, istraživanje međunarodne agencije YouGov pokazalo je da većina Europljana smatra kako državni mirovinski sustav dugoročno više nije financijski održiv.
Mlađe generacije sve češće sumnjaju hoće li uopće dočekati sigurnu i dostatnu mirovinu. Oni koji su pred mirovinom nadaju se da će im primanja biti dovoljna za očuvanje životnog standarda. A oni koji već primaju mirovinu pitaju se može li im država smanjiti iznos koji im se svakog mjeseca isplaćuje.
Prema objašnjenju Deutsche Rentenversicherung, visina mirovine propisana je zakonom. To znači da postoji zakonsko pravo na isplatu mirovine, a njezina isplata ne ovisi izravno o trenutačnom stanju državnog proračuna. Drugim riječima, mirovine se ne mogu proizvoljno smanjivati zbog lošije proračunske situacije.
Iako mirovinski sustav prima znatna sredstva iz saveznog proračuna, i ta su izdvajanja regulirana zakonom. To vrijedi i za posebne nadoknade poput uplata za razdoblja odgoja djece (poznate kao „majčinska mirovina“). Time se dodatno naglašava da financiranje sustava nije prepušteno trenutačnim političkim odlukama, nego je pravno uređeno.
Posebno je važna takozvana „garancija mirovina“. Ona znači da se bruto mirovine ne smiju smanjivati čak ni u slučaju pada plaća, koje su inače temelj za godišnje usklađivanje mirovina. Postoji zaštitna zakonska klauzula koja onemogućuje smanjenje već utvrđene bruto mirovine. Dakle, osoba koja već prima mirovinu ne može jednostavno ostati bez dijela svoje bruto isplate.
RAST MIROVINA U NJEMAČKOJ: Od srpnja 2026. očekuje se povećanje od oko 4 posto
Međutim, drugačija je situacija kada je riječ o neto iznosu mirovine, odnosno iznosu koji umirovljenik stvarno prima na račun. Neto mirovina ovisi o više čimbenika, uključujući poreze i doprinose za zdravstveno osiguranje. Ako se, primjerice, povećaju doprinosi za zdravstveno osiguranje ili uvedu dodatna davanja, neto iznos može se smanjiti, iako bruto mirovina ostaje ista.
Postoje i određene vrste mirovina kod kojih se iznos može prilagođavati, primjerice osnovna mirovina koja ovisi o ukupnim prihodima korisnika. U takvim slučajevima promjene prihoda mogu utjecati na konačan iznos isplate.
Zaključno, već isplaćena bruto mirovina u Njemačkoj zakonski je zaštićena i ne može se jednostavno smanjiti zbog proračunskih problema. Ipak, neto iznos koji umirovljenici primaju može varirati ovisno o poreznim i socijalnim davanjima. Rasprave o reformama mirovinskog sustava vjerojatno će se nastaviti, no postojeći pravni okvir pruža značajnu razinu sigurnosti onima koji već primaju mirovinu.
Fenix-magazin/DP/MMD
