Nositelj HNS-ove liste na europskim izborima i međimurski župan Matija Posavec prozvao je u četvrtak državne vlasti da uopće ne brinu za tekstilnu i obućarsku industriju koja je dominantna na sjeveru zemlje što je, tvrdi, i jedan od razloga da su tu male plaće.
“Razne su se milijarde slijevale tamo gdje nije trebalo, a ne da se štiti i podržava industrija koja je produktivna i s visokom zaposlenošću. Državu za tekstilnu i obućarsku industriju nije bilo briga hoće li opstati ili propasti”, rekao je Posavec na konferenciji za novinare u Kumrovcu.
Napomenuo je kako cijeli sjever Hrvatske ima niži prosjek plaća od državnog prosjeka, što županijske vlasti, ustvrdio je, žele kompenzirati raznim mjerama i aktivnostima poput financiranja udžbenika i prijevoza učenika, dodjele stipendija studentima, uskrsnicama za umirovljenike, poticajima za deficitarna zanimanja “Ovakvim aktivnostima želi se kompenzirati udar na građane koji su ne svojom krivnjom ni krivnjom lokalne i regionalne samouprave nažalost u situaciji da moraju imati manje plaće”, kazao je Posavec.
Čestitao je načelniku Kumrovca i stranačkom kolegi Robertu Šplajtu što je u svoju općinu doveo kineske investitore koji su kupili bivšu kumrovečku Političku školu, čime je “poslao snažnu poruku koliko je važno decentralizirati državu i procese upravljanja i odlučivanja spustiti na lokalnu razinu“.
“Ovo je dobar način iskorištavanja potencijala jer jedno mjesto u kontinentalnoj Hrvatskoj koje ostvaruje na godišnjoj razini 100.000 dolazaka turista govori o potencijalu”, zaključio je Posavec.
Kumrovec piše novu povijest
Načelnik Šplajt je poručio kako “od danas Kumrovec piše novu povijest”. “Okrećemo nove stranice gospodarskog i turističkog razvoj cijelog sjeverozapadnog dijela našeg Zagorja. Dok u ovom trenutku ima više onih koji žele prigrabiti zasluge za ovaj događaj, želim naglasiti kako je dolazak kineskih investicija u Kumrovec zaslužno isključivo kumrovečko rukovodstvo i moj tim koji je na tome naporno radio”, istaknuo je.
Prodaju zgrade bivše Političke škole označio je kao prvu fazu projekta u kojemu se od počeka iduće godine u obnovu tog objekta kani uložiti oko 200 milijuna kuna, kako bi se tamo izgradio svjetski kongresni centar.
Zahvalio je i aktualnoj Vladi i ministru državne imovine Goranu Mariću što su počeli rješavati problem nagomilane državne imovine koja propada i stoji bez ikakve svrhe.
Fenix-magazin/MD/Hina
