Predavanje u Livnu / Foto: Fenix (Fra Gabrijel Slomo)

LIVNO: Održano predavanje na temu fra Filip Kunić – svećenik i narodni prosvjetitelj

U petak, 5. studenog 2021. u 18 sati u višenamjenskoj dvorani Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu održano je predavanje na temu fra Filip Kunić – svećenik i narodni prosvjetitelj.

 

Predavač je bio fra Marijan Karaula. Prigode za predavanje su dvije okrugle obljetnice fra Filipova života, dvjestota godišnjica rođenja te stopedeseta godišnjica smrti. Organizator predavanje bio je Franjevački muzej i galerija Gorica Livno.

Prije samog predavanja riječi pozdrava i dobrodošlice uputila je ravnateljica, gospođa Dražena Džeko. Ravnateljica je istaknula važnost franjevaca u Bosni i Hercegovini za vrijeme Osmanske vlasti, a napose njihovu ulogu prosvjetitelja i učitelja među koje ubrajamo i fra Filipa.

Središnji događaj večeri bilo je predavanje o liku i djelu fra Filipa Kunića koje je održao fra Marijan Karaula, član samostanskog bratstva Gorica Livno.

Predavanje je održao fra Marijan Karaula / Foto: Fenix (Fra Gabrijel Slomo)

Na početku predavanja fra Marijan je iznio osnovne crte o fra Filipovu životu, kad i gdje je rođen, gdje se školovao, te o njegovom putu redovništva i svećenstva.

Da bismo mogli shvatiti lik i djelo ovoga čovjeka moramo se prvo zapitati tko je fra Filip Kunić i koje su njegove zasluge u franjevačkoj zajednici i narodu.

Fra Filip Kunić rođen je 26. svibnja 1821. u Malim Gredinama, zaseoku Osmanlija u župi Suho Polje na Kupresu. Osnovno školovanje najvjerojatnije je završio kod franjevaca u samostanu u Fojnici gdje je obukavši habit 14. srpnja 1837. stupio u Franjevački red uzevši ime fra Filip. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu gdje je primio sakrament svećeničkog reda početkom 1846. Mladu misu proslavio je u rodnoj župi.

Fra Marijan navodi kako ga se u historiografiji bosanske franjevačke provincije spominje kao gramatičara, pisca, promicatelja pismenosti i graditelja škola te kao i sakupljača narodnih pjesama, obnašatelja upravnih službi u njegovoj redovničkoj zajednici i narodnog liječnika.

Još za vremena svog studija fra Filip se zainteresirao i blisko povezao s članovima ilirskog pokreta. Fra Ivan Franjo Jukić ga kao svojeg bliskog suradnika spominje u svojim pismima upućenim različitim osobama. Kako je prijateljevao s buditeljima ilirstva u Hrvatskoj tako se i kod fra Filipa rodila misao o otvaranju škola po Bosni i širenju pismenosti u narodu.

Fra Marijan Karaula / Foto: Fenix (Fra Gabrijel Slomo)

Dobro je poznato kako je u Bosni i Hercegovini tijekom četiri duga stoljeća Osmanske vlasti bilo najstrože zabranjeno podučavanje čitanju i pisanju. Onaj katolički vjernik koji je htio naučiti čitati i pisati to je mogao jedino naučiti u franjevačkim samostanima, gdje su fratri organizirali privatno podučavanje. Iako su škole u nekim mjestima bile otvorene i ranije, primjerice u Tolisi 1823. godine, ipak snažniji zamah otvaranja uslijedio je tek nakon 1848. Škole su počeli otvarati uglavnom oni franjevci koji su sa Zapada u svoj rodni kraj donijeli jači osjećaj za kulturu i prosvjetu. U te škole nisu išla samo katolička već i pravoslavna djeca. U tom pokretu otvaranja škole treba izdvojiti znamenita imena kao što su fra Ivan Franjo Jukić, fra Grgo Martić, fra Lovro Karaula, fra Marijan Šunjić, fra Martin Nedić… a njima uz bok mogao bi se svrstati i fra Filip Kunić. Također fra Filip je bio i nakladnik narodnih pjesama, kao i jedan od pisaca franjevačke provincije Bosne Srebrene. Fra Filipa knjiga Znameniti i zaslužni Hrvati, uz odrednicu bosanski franjevac, svrstava među pisce.

Fra Filip je u dva navrata obnašao službu gvardijana franjevačkog samostana na Gorici u Livnu. Prvi put od 1865.-1869. godine. Za vrijeme prvoga mandata istakao se pri obnovi i proširenju samostanske kuće o čemu svjedoči i samostanski kroničar : „ Neima pera koje bi opisalo radost tadašnje braće, koju oćutiše prigodom toga sretnog dogadjaja. A kako i ne bi! Vidjeti i sada ondašnje blagovalište, gdje su morali čamiti kao u tamnici. Koža se ježi. Trpiti studen gdje bi se i ono jela hladilo a vrhu toga bolest dobivati; užasno je i pomisliti.“

Ženski vokalni sastav „Ivančice“ s Kupresa / Foto: Fenix (Fra Gabrijel Slomo)

Drugi put fra Filip je postao gvardijanom u svibnju 1871. No ovo drugo gvardijanovanje kratko je potrajalo, jer ne ostade zadugo u dobru zdravlju zbog čega je bio primoran otići na liječenje u sjevernu Italiju. Nakon povratka kući zdravstveno stanje mu se ponovno pogoršalo. Bolest ga je oborila u postelju iz koje više nije ustao. Fra Filip Kunić umro je 7. studenog 1871. Braći je bio uzor u strpljivosti, redovničkom raspoloženju, samozataji i priklonjenosti Božjoj volji.

Svoje izlaganje fra Marijan je dovršio riječima samostanskog kroničara. Te riječi pak opravdavaju naše sjećanje na njega i na okupljanje povodom njegovih dviju godišnjica, a zbog svojih velikih zasluga nije zaslužio da ode u zaborav. Kroničar sljedeće piše: „ Kunić, čovjek učen, uman, naobražen i najfinijega ukusa, osim toga pun redovničkog duha za boljak reda i njegovo unapredjenje nije već ni granica poznavao, za to ništa mu nije bilo težko prem je bio slaba i maleria tiela, ali velika uma i duha…“Kroničar dalje donosi kako je bio cijenjen kod učenih i uglednih ljudi svojega vremena kao na primjer kod biskupa Strossmayera.

Fra Marijan je svoje izlaganje zaključio sljedećom mišlju: „Na sve ovo ja bih još dodao kako ne bi bilo tako da i sam fra Filip nije bio velik!“

U glazbenom dijelu programa nastupile su članice Ženski vokalni sastav „Ivančice“ s Kupresa.

Fenix-magazin/MD/ Fra Ante Pavić/ Foto: Fenix (Fra Gabrijel Slomo)

Pogledajte drugo

PROSVJED U ZAGREBU: Pod geslom “Zajedno za slobodu” prosvjednici optužili političare za demografsku devastaciju Hrvatske

Više desetaka građana okupilo se u subotu navečer na prosvjedu u Zagrebu koji je u …