Posjetiti austrijski Linz u vrijeme Adventa je kao da zakoračite u neku daleku prošlost. Učini vam se kao da su božićna svjetla i mirisi kestena, vina i pečenog kruha, vratili grad negdje u 17. ili 18. stoljeće, kada je Linz, smješten uz mirni Dunav, vrvio ljudima i brodovima koji su se bavili radovima i prijevozom hrane prema Beču i dalje.
Piše: Marijana Dokoza
Ulice starog grada su negdje uske, a negdje široke, popločane, a s obje strane nižu se barokne kuće i palače, čije fasade krase bogati ornamentni ukrasi. Sa zvonika crkava s vremena na vrijeme dopire zvuk zvona, a u mašti se pojavljuju majstori stolari, tkalci i lončari, čiji se dim iz peći i mirisi svježeg kruha miješaju u zrak, stvarajući neodoljivu simfoniju mirisa. Danas ih zamjenjuju glumci u povijesnim kostimima, podsjećajući na vrijeme kada su rukotvorine i sajmovi ispunjavali gradske trgove.
Hauptplatz, Volksgarten i katedrala Mariendom vrve ljudima, ali i rukotvorinama, dok božićne dekoracije i svjetla obasjavaju stare zidine. Dunav teče polako, kao da je uspavan, dok grad nudi istovremeno prizore užurbanog i spokojnog života.
Linz, glavni grad Gornje Austrije, smješten je na pola puta između Salzburga i Beča. Glavni trg okružen je baroknim zgradama, među kojima se ističu Stara gradska vijećnica i Stara katedrala, dok Muzej moderne umjetnosti Lentos čuva opsežnu zbirku suvremene umjetnosti. Nasuprot, Ars Electronica Center istražuje granice tehnologije i društva budućnosti.
Marijina katedrala i želje ljudi
Marijina katedrala, najveća crkva u Austriji, predstavlja arhitektonsko remek djelo. Veličanstveni vitraji krase crkvu dovršenu 1924., koja može primiti 20.000 ljudi. Tijekom obilaska tornja, posjetitelji doživljavaju panoramski pogled na Linz, Dunav, pa čak i Salzkammergut i Ötscher, penjući se 633 stepenice do platforme visoke 112 metara.
Unutarnja galerija nudi pogled na umjetnički oslikane prozore visokog kora s prizorom Isusova rođenja i Osterriederove jaslice u kripti. Jaslice se izlažu tijekom Došašća i Božića, obično do Sveta tri kralja, uz besplatan ulaz. Prikazuju Božićnu priču kroz realistične figure i detaljno izrađene scene.
Više od 40 velikih vitraja priča povijest grada i legende Gornje Austrije, dok rozetni prozor na tornju, skriven iza velikih Rudigierovih orgulja, ostavlja bez daha.
U adventsko vrijeme Marijina katedrala postaje i mjesto želja. Naime, u „Božićnoj šumi srca“ posjetitelji ispisuju svoje želje na papiriće, pa ih objese na božićna drvca. Tu se isprepliću želje za zdravljem, mirom, uspjehom, ljubavlju, ima i onih u kojima se poželi snijeg, a ima i onih najskrivenijih, o kojima se čovjek ne usudi prozboriti, baš ne vjeruje da će se ostvariti, ali se ipak nada i želi.
„Dokle god možemo željeti, razmišljamo o budućnosti“, rekla je Angelika Stummer, koja je inicijativu o željama uvela u katedralu.
Možda nisam smjela, ali pročitala sam nekoliko želja. Posebno me se dojmila jedna u kojoj je netko poželio da sve njegove ili njezine prijateljice „ne budu usamljene, udaju se, postanu majke i budu sretne, baš kao i sve žene na svijetu koje to žele“. U tim riječima osjećala se mješavina dubokih čežnji, nade i samoće koja nekoga prati kroz život.
Čelični grad i Mozart
Područje Linza naseljeno je još od 4. tisućljeća pr. Kr., a Rimljani su u 1. stoljeću n. e. ovdje podigli utvrdu Lentia. Grad je 1490. postao glavni grad Gornje Austrije. Tijekom 17. stoljeća Linz se afirmira kao središte tekstilne industrije, dok ga 20. stoljeće označava nadimkom „čelični grad“, zahvaljujući razvijenoj industriji čelika.
Ako želite doista osjetiti duh Linza, najbolje je krenuti šetnjom kroz povijesni centar. Središte grada posebno je šarmantno: šarene kuće s karakterističnim fasadama, građevine iz renesanse i baroka, brojni kafići, moderni restorani čine šetnju ugodnom i zanimljivom.
Na glavnom trgu Hauptplatz, najvećem zatvorenom trgu u Europi, smjestila se stara gradska vijećnica i poznati Stup Presvetog Trojstva (Dreifaltigkeitssäule), a okružen je povijesnim zgradama i tržnicom. Zimi trg oživi Božićnim sajmom, a njegova prostranost od 13.200 m² ostavlja posjetitelje bez daha.
Nezaobilazna je i renesansna građevina Landhaus, službeni dom predsjednika regije, u čijem unutrašnjem dvorištu stoji Planetarna fontana, posveta slavnom astronomu Johannesu Kepleru, koji je upravo u Linzu otkrio da planete kruže oko Sunca eliptičnom stazom.
Za ljubitelje povijesti, Kremsmünstererhaus krije intrigantnu priču. Prema predaji, ovdje je umro car Fridrich III. 1493. godine. Ljubitelji glazbe pak neće propustiti Mozartovu kuću, u kojoj je Mozart u samo tri dana skladao svoju legendarnu Linzersku simfoniju kao hommage gradu.
Na samom početku povijesti Linza stoji Crkva sv. Martina, izgrađena prije 788. godine, najstarija crkva u Austriji. Arheološka otkrića unutar crkve otkrivaju rimske natpise i pećni sustav, svjedočeći bogatoj i dugoj prošlosti grada.
Linzertorte je najstarija poznata pita na svijetu
Posjetiti Linz, a ne počastiti se komadićem Linzertorte, isto je kao posjetiti Kanadu i ne probati poutine, ili otići na Siciliju i ne uživati u cannoliju – jednostavno nije ispravno! Linzertorte je pita s džemom od borovnice, prekrivena tijestom u obliku rešetke. Stanovnici Linza posebno su ponosni na nju, toliko da je turistička zajednica usvojila Linzertorte kao svoj službeni logo. Kaže se da je to najstarija poznata pita na svijetu, a recept se čak nalazi u knjizi staroj 350 godina!
Hrvati u Linzu
Linz je dom značajnog broja Hrvata, koji su u grad dolazili tijekom 20. stoljeća, posebno nakon Drugog svjetskog rata i tijekom 1990-ih zbog Domovinskog rata u Hrvatskoj. Hrvatska zajednica u Linzu aktivna je kroz kulturne i sportske udruge, crkvenu zajednicu i folklorne skupine, a posebno se brine o hrvatskoj nastavi za djecu. Često se održavaju kulturne priredbe, koncerti i proslave blagdana, koje privlače i Hrvate iz domovine te susjednih zemalja, poput nedavnog susreta kada je KUD “Tkanica” ugostio FS “Fra Filip Grabovac” iz Mainza, stvarajući nova prijateljstva, poznanstva i planove za buduće projekte. Hrvati su prisutni u svim sektorima društva, od industrije i usluga do obrazovanja i kulture, a grad Linz, svojim otvorenim i multikulturalnim okruženjem, omogućuje iseljeništvu očuvanje jezika i običaja.
U ovom spoju tradicije, zajedništva i novih iskustava, hrvatsko iseljeništvo u Linzu pokazuje kako dom može biti tamo gdje je srce, a kultura i prijateljstva ostaju most prema domovini.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
