Tradicija kuhanog vina u Njemačkoj, poznatog kao “Glühwein”, duboko je ukorijenjena u božićnim običajima te zemlje. Ova topla, začinjena verzija vina, koja se obično priprema od crnog ili bijelog vina pomiješanog s začinima poput cimeta, klinčića, naranče i limuna, smatra se nezamjenjivim dijelom njemačkih božićnih sajmova.
Glühwein: Od rimske hladnoće do njemačkih šalica
Porijeklo njemačkog tradicionalnog napitka za božićno vrijeme zapravo leži na jugu Europe. Rimljani su bili prvi koji su sustavno obogaćivali vino začinima. Njihovo “Conditum Paradoxum”, vino zaslađeno medom i začinjeno raznim začinima, postavilo je temelje za današnji Glühwein – iako su oni svoj napitak uživali hladan.
Glühwein u Njemačkoj
Tek mnogo stoljeća kasnije, mediteranski izum se pretvorio u njemačku tradiciju. Najstariji poznati recept iz srednje Njemačke datira s 11. prosinca 1834. godine, a autor je bio August Josef Ludwig von Wackerbarth. On je prvi povezao rimski običaj začinjenog vina s njemačkom sklonošću prema toplim napicima. Pravi proboj međutim ostvario je snalažljiv poslovni čovjek iz Augsburga: Rudolf Kunzmann 1956. godine imao je sjajnu ideju prodavati začinjeno i zaslađeno crno vino u bocama. Od tada je Glühwein postao nezamjenjiv dio njemačke božićne tradicije.
Kuhano vino ne samo da grije tijelo u hladnim zimskim mjesecima, već i stvara osjećaj zajedništva i slavlja među posjetiteljima sajmova.
Danas, uz Glühwein, na njemačkim božićnim sajmovima često možete pronaći varijante s alkoholom poput “Feuerzangenbowle”, koje uključuju rum, te verzije bez alkohola, za one koji preferiraju blaži okus. Tradicionalno se uživa u ovim pićima u društvu obitelji i prijatelja, što čini božićne sajmove posebnim mjestom za okupljanje i uživanje u blagdanskoj atmosferi.
Glühwein se tijekom Božića danas nudi gotovo svugdje u svijetu, a piti ga je za mnoge poput povratka kući.
Dalmatinci, kuhano vino i kruh ispod peke
Hrvati su nekada pili kuhano vino, a često su u njega umakali pečeni kruh. U nekim dijelovima Dalmacije ovaj običaj je bio popularan tijekom hladnijih mjeseci, posebno za vrijeme blagdana i obiteljskih okupljanja. Naime, Dalmatinci nisu u vino dodavati cimet, klinčiće i druge začine kao u Njemačkoj, ali su uz vino posluživali kruh pečen ispod peke.
Kruh ispod peke je tradicionalno jelo u Hrvatskoj, a posebno je popularno u dalmatinskoj, ličkoj i kontinentalnoj kuhinji. Radi se o načinu pečenja u kojem se tijesto stavlja u posebno pripremljenu posudu, obično od željeza, koja se zatim pokrije metalnim poklopcem ili pekom, a na vrh se stavi vrući pepeo ili žar. Kruh ispod peke ima poseban, dimljeni okus, zahvaljujući pečenju na otvorenoj vatri. Mnogi naši stariji u zimskim hladnim noćima uživali su uz vatru, ispijajući kuhano vino i u njega umakajući kruh ispod peke. Taj običaj, jednostavan, ali ukusan, bio je prilika za opuštanje i uživanje u društvu, a miris pečenog kruha i začina iz kuhanog vina stvarao je toplu, obiteljsku atmosferu.
Fenix-magazin/M.Dokoza
