Član predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u nedjelju je poručio hrvatskom političkom vrhu koji ga smatra nelegitimno izabranim da je otvoren za dijalog kao i da BiH trenutno ne treba podršku srpskog člana predsjedništva Milorada Dodika za nastavak puta prema NATO savezu, javlja Hina.
“Što se mene osobno tiče, ne vidim drugog načina da bilo što učinimo, ako ništa drugo da relaksiramo te odnose” kroz suradnju i razgovore, rekao je Komšić gostujući u emisiji “Nedjeljom u 2” Hrvatske radio televizije o dijalogu sa Zagrebom.
Komšić je kazao kako s bosansko-hercegovačke točke gledišta izgleda kao da su “oštećeni u međusobnim odnosima” po pitanjima poput granice ili imovinsko-pravnih odnosa, zbog čega “postoji interes da se to riješi”, no da to ne znači da hrvatski politički vrh nije dobrodošao u Sarajevu. Dodao je da se sporna pitanja trebaju rješavati na način da nijedna država ne bude oštećena.
Govoreći o odluci više desetaka općina i nekoliko županija prema kojoj su ga proglasili nepoželjnom osobom jer je za hrvatskog člana predsjedništva izabran glasovima Bošnjaka, Komšić je kazao kako je riječ o “politici HDZ-a”.
“Ako ja njima ne trebam, a trebam im više no oni meni, tim općinskim službama i općinskom načelniku – u redu, ali ja im stojim na raspolaganju”.
“Kada je riječ o Hrvatima, pa i o dijelu Srba, sigurno da su svi oni svjesni da je BiH njihova domovina, druga je stvar što političari govore”, koristeći politički marketing i vrstu spina, smatra Komšić koji je izabran u predsjedništvo zalažući se za građansku državu protiv konstitutivnosti naroda i kaže da predstavlja sve građane BiH.
U isto vrijeme aktivisti pokreta #SejdoKomsic nije moj predsjednik, pokrenutog početkom godine, najavljuju prosvjed svakog 7. u mjesecu kako bi obilježili ono što nazivaju bošnjačkim nametanjem Komšića kao hrvatskog predstavnika. Pokret je nazvan po bivšem komunističkom predstavniku kosovskih Albanaca Sejdom Bajramovićem kojeg je mimo volje toga naroda u savezno Predsjedništvo ugurao Slobodan Milošević. U Mostaru je na prosvjedu sudjelovalo više od 10 tisuća ljudi.
Tumačenje ustava
Govoreći o konstitutivnosti triju naroda, Komšić je naglasio kako svatko iz ustava “vadi ono što mu koristi”, kako je taj dokument pun nelogičnosti, no da ga se treba poštovati.
“U ustavu BiH konstituenti države nisu samo Hrvati, Bošnjaci i Srbi. I to stoji točno u ustavu. BiH je država Hrvata, Srba, Bošnjaka, ostalih i građana”, što je pokazatelj da su oni koji su oblikovali Daytonski sporazum “vodili računa o svemu” i nisu sveli BiH na tri naroda, zbog čega se u doslovnom tumačenju ustava treba uzeti u obzir svih pet kategorija.
Rekao je i kako je “kvaka” u tome što članovi predsjedništva po ustavu “nisu predstavnici naroda, nego pripadnici naroda”, a kada se zaklinju da to čine prema državi, a ne prema narodu.
“Ja sam pripadnik hrvatskog naroda, ali mi je po ustavu obaveza da predstavljam sve građane BiH”, ustvrdio je.
Komšić smatra i “apsurdnim” da predsjedništvo ima tri člana, pa predlaže kancelarski model s jednim predsjednikom koji se bira u parlamentu kao u Njemačkoj, “najvećom mogućom političkom voljom stranaka u parlamentu”. Dodao je kako bi predsjedništvu oduzeo neke ovlasti i prebacio ga na vijeće ministara.
Suradnja sa susjedstvom
U slučaju Pelješkog mosta, oko kojeg je najavljivao da će podići tužbu, Komšić je rekao kako je cijeli taj problem mogao biti izbjegnut da je ratificiran sporazum o granici koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, no za što je nedostajala dobra volja Zagreba. Ipak, najavio je da smatra da do tužbe neće doći i da, kao i po drugim pitanjima, preferira razgovor.
“Nemoguće je odvojiti BiH od Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Što mislimo jedni od drugima nije bitno, moramo raditi zajedno”.
Osim mosta, Sarajevo sa Zagrebom ima sporove i po pitanju granice i imovine koju Hrvatska nije vratila BiH, upozorio je.
Osvrnuvši se na svoje tvrdnje da “regiji najviše prijete velikosrpski, velikohrvatski i velikoalbanski projekti”, Komšić je kazao kako smatra da su po BiH ti projekti što izravno, što neizravno, velika opasnost.
“Velikosrpski i velikohrvatski smo imali prilike osjetiti na svojim leđima. Velikoalbanski projekt može upaliti regiju na račun toga da počne jačati velikosrpski, a onda znate kakva je to đavolja spirala u kojoj se možemo naći. Mislim da su granice na Balkanu gotova stvar i svako diranje u njih na bilo kojem mjestu je problem koji može završiti tko zna gdje”.
Komentirajući izjavu Bakira Izetbegovića u istoj emisiji prije godinu dana da “bez rata neće moći biti trećeg entiteta” u BiH, Komšić je rekao da postoji manjina onih koji su spremni uzet puške, da u BiH “više nitko nema kapacitet za rat” odnosno da volje među ljudima za sukob više nema.
Približavanje NATO-u
Komšić smatra kako se BiH trenutno nalazi bliže članstvu u NATO savezu nego u Europskoj uniji jer je riječ o jednostavnijem procesu pristupanja koji donosi bržu korist.
Članstvo u NATO-u nosi državnu sigurnost cijeloj zemlji, “eventualna intervencija u BiH izvana više ne dolazi u obzir”, ali i stvara nužnost donošenja političkih reformi.
Put BiH prema savezu podržava i bošnjački član predsjedništva Šefik Džaferović, no protivi mu se srpski član Milorad Dodik koji insistira kako će njegov kandidat za predsjedatelja Vijeća ministra Zoran Tegeltija morati poštovati rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske iz 2017. koja promovira vojnu neutralnost tog entiteta pa samim tim predstavlja i zapreku članstvu BiH u NATO-u.
Džaferović i Komšić upozoravaju da novi predsjedatelj ne smije biti osoba koja će kočiti put države prema sjevernoatlanskom savezu jer je to ranije definirano vanjskopolitičko opredjeljenje države.
Komšić je u nedjelju rekao kako se Dodika “u ovom trenutku ne može nagovoriti”, ali da su sve odluke i dokumenti pripremljeni, a da njegova suglasnost za nastavak tog puta praktički sada nije potrebna.
Fenix-magazin/MD/Hina
