Tko u Kauflandu kupuje više istih proizvoda, u nekim će njemačkim poslovnicama ubuduće morati računati na dulje zadržavanje na blagajni.
Gotovo nijedan kupac se ne raduje čekanju u redu na blagajni. Zato je brzina na blagajni posebno važna. No, u Kauflandu bi se taj proces ubuduće mogao usporiti: jer se u nekim poslovnicama promijenio način naplate.
Dosad je bilo dovoljno staviti samo jedno pakiranje artikla na blagajnu ako se kupuje više istih proizvoda. Blagajnica ili blagajnik bi skenirao proizvod jednom i unio količinu iz košarice. To je znatno ubrzavalo proces – osobito kod većih kupovina zaliha, poput tjestenine, hrane za mačke ili šampona.
Kako je t-online više puta primijetio, u nekim poslovnicama sada se svi proizvodi skeniraju pojedinačno – čak i kada je riječ o identičnoj robi. Na upit novinara, zaposlenici Kauflanda su objasnili da je to uputa tvrtke. Cilj je zabilježiti trajanje svakog procesa naplate.
Iz Kauflanda su ipak poručili da se „praksa skeniranja u skorijoj prošlosti nije promijenila“. Tvrtka objašnjava da bi svi proizvodi trebali biti položeni na blagajnu kako bi se izbjeglo „nepraktično prebrojavanje s blagajničkog mjesta“. Prema riječima glasnogovornika tvrtke, pojedinačno skeniranje trebalo bi štedjeti vrijeme. Međutim, u testu koji je proveo t-online, postupak je trajao dulje.
Osim toga, nije nužno da svi artikli budu na blagajni. „Kod određenih proizvoda, poput gajbi s pićima, dovoljno je staviti samo jednu bocu na blagajnu kako bi se registrirala cijela gajba.“
Upute tvrtke izazivaju nemir
Među zaposlenicima to izaziva nezadovoljstvo. Neki se boje da bi prikupljeni podaci mogli igrati ulogu u razgovorima s nadređenima ili čak biti korišteni kod mogućih otkaza. „Vrijeme naplate naših zaposlenika ne analizira se pojedinačno“, navodi se iz tvrtke.
Ipak, kontrole učinka u maloprodaji nisu novost. I drugi supermarketi i diskonti mjere brzinu rada na blagajni, a ponekad je ona čak i prikazana na računu. Poslodavci u osnovi imaju pravo kontrolirati način rada svojih zaposlenika, objašnjava Nathalie Oberthür, odvjetnica specijalizirana za radno pravo iz Kölna, za t-online.
Ako za to koriste digitalnu tehnologiju, moraju se pritom pridržavati zakona o zaštiti podataka. Taj zakon propisuje da prikupljanje podataka mora biti prikladno, nužno i razmjerno. „Potpuno praćenje u svakom trenutku bilo bi nezakonito“, naglašava Oberthür. Mjere ne smiju biti nerazmjerne i moraju poštovati pravo zaposlenika na privatnost.
Što ako padne učinak: Prijeti li otkaz?
A što ako prikupljeni podaci pokažu da netko trajno radi sporije? To može imati posljedice. „Ako se učinak zakonito prati, trajno slabiji učinak u iznimnim slučajevima može dovesti do otkaza“, upozorava stručnjakinja.
Kao smjernicu navodi: „Ako zaposlenik kroz dulje vrijeme ostaje otprilike trećinu ispod uobičajenog učinka, to može biti pokazatelj da ne ispunjava ugovorenu radnu obvezu srednje kvalitete – bilo zato što ne može, ili ne želi.“ Ipak, uvijek se mora provjeriti postoje li drugi razlozi za niži učinak.
Fenix-magazin/DP/MMD
