Od 110 tisuća stranaca u Hrvatskoj, najmanje 80 tisuća nije popisano, piše u srijedu Večernji list, navodeći da je veći udio stranaca u primorskim županijama.
U Hrvatskoj prema rezultatima popisa stanovništva živi tek 28.784 stranaca ili njih (0,74 posto). No, prema podacima koje smo dobili iz MUP-a, u našoj zemlji je do 31. kolovoza 2022. izdano 86.032 dozvola za boravak i rad strancima, a lani prije provođenja popisa u zemlji smo, također, imali više od 80 tisuća stranih radnika.
Kako je referentna točka popisa bila 31. kolovoza 2021., prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja svi građani, pa tako i stranci, koji su uoči referentne točke popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu bar godinu dana ulaze u popis stanovnika Hrvatske.
Stoga je pitanje koliko ukupno živi stranaca u Hrvatskoj neovisno o tome jesu li to stranci koji imaju nekretnine u jadranskim županijama ili u Zagrebu i u njima žive ili strani radnici s dozvolama za rad i boravak?
Iz Državnog zavoda za statistiku Večernji list nije dobio konkretan odgovor koliko je stranih radnika obuhvaćeno popisom.
– Očito je da popisom nisu obuhvaćeni svi strani radnici, koji time nisu ušli u ukupan broj stranaca u Hrvatskoj. Prema definiciji Eurostata, ako si godinu dana prije popisa prijavio prebivalište ili boravište ili namjeru stanovanja u sljedećih godinu dana u Hrvatskoj, onda si stalni stanovnik Hrvatske.
Iz popisa je trebalo jasno razlučiti ljude koji su godinu dana prije prijavili boravište i razlikovati prebivalište kao stalno nastanjenje u Hrvatskoj od boravišta koje je privremeno. Kako je bilo i online popisivanje, mi nismo dobili kategoriju ljudi koji su stranci – stalni stanovnici Hrvatske i oni koji su stranci na privremenom boravku Hrvatske.
Mi smo slijedili upute Europske komisije iako to nisu direktive, nego preporuke koje nismo znali iskoristiti da bismo dobili stvarno stanje stanovništva. Kako je u zadnje dvije godine izdano gotovo 80 tisuća dozvola godišnje za strane radnike, dakle ti ljudi su sasvim sigurno godinu dana prije popisa bili u Hrvatskoj i mogli su se upisati kao stanovnici, ali nisu. Procjena je vrlo vjerojatno da mi u ukupnom stanovništvu imamo stranaca između 2 i 3 posto, znači negdje oko 110 tisuća stranaca – govori demograf Stjepan Šterc, koji smatra da procjena od 5 posto stranaca u Hrvatskoj nije realna, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.
Fenix-magazin/MMD/Hina
