Jedva da se može naći primjer u prošlosti onoga što se dešava u Austriji nakon što je u srijedu Državno odvjetništvo za gospodarski kriminal i korupciju pokrenulo istragu protiv austrijskog kancelara i čelnika Narodne stranke (ÖVP) Sebastiana Kurza i još nekoliko istaknutih članova stranke, optuživši ih za korupciju i pronevjeru državnog novca.
IZ BEČA: Snježana Herek
Tereti ih se da su još 2016. godine novac poreznih obveznika koristili za medijske kampanje u korist “narodnjaka” i njihovog čelnika, nakon čega se Austrija sada nalazi u kriznom modusu.
Iako je kancelar Kurz odbacio sve optužbe antikorupcijskih istražitelja poručivši da su “konstruirane” kako bi se ga maknulo s vlasti, stranka Zelenih, njegov mlađi koalicijski partner na čelu s potkancelarom Wernerom Koglerom okrenuo mu je leđa i danas navečer javno mu poručio da nakon svega “nije više sposoban voditi vladu”. Naravno, jednako tako misli i oporba i traži da Kurz podnese neopozivu ostavku na kancelarsku dužnost.
Potkancelar Kogler je večeras za austrijsku televiziju ORF, nakon kriznih razgovora o opstanku austrijske vlade s predstavnicima ostalih parlamentarnih stranaka o mogućnostima izlaska iz krize u koju je upala austrijska vlada rekao da “ÖVP, ako želi i dalje vladati s Zelenima mora predložiti novog saveznog kancelara”. Zeleni su inače već jutros jasno i glasno “narodnjacima” dali do znanja da “više ne žele vladati sa Sebastianom Kurzom kao saveznim kancelarom”.
Nakon dvodnevnog sastanka austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena sa čelnicima svih političkih stranaka zastupljenih u austrijskom parlamentu danas navečer se je prvi čovjek u državi pred TV kamerama ORF-a obratio i austrijskoj javnosti.
“Ovo što vidimo je kriza vlade, a ne i državna kriza. Država i njena administracija funkcionira, i to je vidljivo”, rekao je Van der Bellen. Istakao kako će se on osobno pobrinuti da “država ne izađe iz svoje ravnoteže”.
“Neću dijeliti savjete, ali ću se uvijek zdušno brinuti za stabilnost vlade”, poručio je austrijski predsjednik. Svim političkim akterima u zemlji i čelnicima stranaka je poručio da “misle na Austriju, a ne na svoje stranke”.
Nakon predsjednikovog govora u kojem je i službeno potvrdio da je Austrija u kriznom modusu, kratko potom na iznenadno sazvanoj konferenciji za novinare oglasio se je i kancelar Kurz, a njegovo obraćanje javnosti prenosila je i televizija ORF u svom večernjem TV Dnevniku “ZiB2”.
Kurz je prvo ponovno opovrgnuo navode o njegovoj umiješanosti u korupcijsku aferu, osvrnuvši se pritom i na neke njegove SMS politički nemoralno ispisane, ali pravno nekažnjive poruke, za koje je rekao da ih “danas ne bi više tako formulirao”.
Kurz je potom jasno i glasno rekao kako je vlada “sposobna i voljna funkcionirati” i kako on i nadalje želi “ostati kancelar”.
“Biti ću u stalnom kontaktu s predsjednikom Van der Bellenom i potkancelarom Wernerom Koglerom””, istakao je na kraju vidno potreseni Kurz, kritizirajući da se premalo vode direktni razgovori, a previše se priča okolo naokolo što, kako je rekao, nije dobro.
Nakon hitno sazvane Kurzove Pressice, mnogi su mislili da će austrijski kancelar podnijeti ostavku i osloboditi za nekoga drugoga iz svoje stranke, koja 100 posto stoji iza njega, kancelarsku fotelju. Ali kako se to nije dogodilo, i unatoč tome što su vladajući Zeleni, ali i sve oporbene parlamentarne stranke, Socijaldemokratska (SPÖ), krajnje desna Slobodarska (FPÖ) i Neos, koje najavljuju međusobnu suradnju na temelju zajedničkog poslovnog, a ne koalicijskog ugovora, danas isključile svaku suradnju s Kurzom, za očekivati je, kako tvrde dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika pad sadašnje Kurzove vlade i vjerojatno raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. A oni kako tvrde analitičari nikome ne odgovaraju, osim “narodnjacima”, koji bi opet mogli pobijediti, a Kurz ispasti “žrtveno janje”.
Ukoliko se Kurz uskoro ne predomisli i ne promijeni odluku te se ne povuče s kancelarske dužnosti, a Zeleni sruše sadašnju Kurzovu konzervativno-zelenu vladu, što će se znati u utorak nakon izvanrednog zasjedanja Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta i stavljanja na glasanje Zahtjeva za iskazivanje nepovjerenja kancelaru Kurzu, postoji još nekoliko opija za sastav nove vlade. Jedna od njih je da se tri oporbene stranke SPÖ, FPÖ i Neos udruže s Zelenima. Druga je manjinska vlada Zelenih, socijaldemokrata, Neosa i krajnjih desničara. Još jedna od mogućnosti, koja je već isprobana u austrijskoj praksi 2019. godine je da austrijski predsjednik Van der Bellen imenuje privremenu vladu eksperata do sljedećih parlamentarnih izbora, kao što je to već bilo u proljeće 2019. godine kada je zbog korupcijske afere “Ibiza” pala tadašnja Kurzova vlada sastavljena od “narodnjaka” i ekstremne desnice, koju je predvodio tadašnji potkancelar Heinz Christian Strache, koji je kao glavni akter afere, morao podnijeti ostavku.
Domaći mediji izvještavaju kako će se već drugi tjedan znati više o tome kako razriješiti trenutačno vrlo komplicirani “gordijski čvor” austrijske vlade kako bi se Austrija, što je moguće prije, iz kriznog vratila u normalan modus.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
