Mnogi Europljani sanjaju ljetne praznike nakon mjeseci izolacije, ali će ljetovanja ove godine izgledati drugačije. Švedski stolovi, turističke ture i izlasci u klubove su vjerojatno ‘out’, a maske i mjerenje temperature sigurno ‘in’.
Eiffelov toranj u četvrtak je ponovno otvoren, a svi koji ga žele posjetiti moraju koristiti 674 stepenica jer su dizala najpoznatije francuske znamenitosti zatvorena.
Turističke atrakcije od rimskog Koloseuma do podružnice Ermitaža u Amsterdamu uvele su niz mjera za minimiziranje rizika širenja koronavirusa koji je ubio oko 170.000 ljudi u zapadnoj Europi.
U Italiji se kosi toranj u Pisi i upečatljiva katedrala u Firenci okreću tehnologiji kako bi osigurale socijalno distanciranje. Posjetitelji će dobiti elektroničke uređaje koji vibriraju kad se previše približe drugoj osobi.
Vlasti u Barceloni lansiraju aplikaciju koja će pomoći turistima da isplaniraju svoju rutu i izbjegnu gužve.
Zemlje poput Italije i Španjolske, u kojima turizam čini osminu BDP-a, očajnički pokušavaju privući posjetitelje i spasiti ljetnu sezonu.
No, strahuje se da će povratak masovnom turizmu izazvati drugi val pandemije.
“Ovo je najteža situacija s kojom se španjolski turistički sektor dosad susreo”, rekao je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik turističke lobističke grupe Exceltur.
Turisti u Španjolskoj, koja je ovog tjedna otvorila granice za većinu Europljana, primijetit će promjene čim se registriraju
Neki hoteli uvode pročišćivače zraka i termalne kamere za mjerenje temperature gostiju. Goste će prskati dezinficijensom, a na otiračima će biti otopine izbjeljivača za čišćenje cipela i kotačića na koferima.
Gosti neće moći sami uzimati hranu na doručku, već će ih služiti osoblje odvojeno pregradom. Madrid je preporučio da se ukinu švedski stolovi.
Hoteli će tražiti goste da koriste mobilne aplikacije za sve od naručivanja koktela do podmirivanja računa kako bi se smanjio fizički kontakt.
Kultura na udaru
Mnogi muzeji i znamenitosti zahtijevaju od posjetitelja da rezerviraju ulaznice online, izmjere si temperaturu, stave masku i drže se jednosmjerne rute.
S obzirom na to da su kulturne atrakcije prisiljene smanjiti dnevni broj posjetitelja, Udruga nizozemskih muzeja procjenjuje da će njezine institucije gubiti pet do sedam milijuna eura tjedno.
UNESCO je upozorio da se preko 10 posto svjetskih muzeja možda više nikad neće otvoriti.
Koronavirus snažno će utjecati na velike muzejske institucije poput Prada u Madridu koje veći dio svojih prihoda ostvaruju od turizma, dodaju.
Europska kazališta muče slične brige. Shakespeare’s Globe u Londonu, replika elizabatenskog teatra, mogao bi propasti bez financijske pomoći.
U Španjolskoj je upitna budućnost flamenka. Slavni flamenko bar u Madridu zatvorio je svoja vrata ovaj mjesec i okrivio za to pandemiju.
Propast noćnih izlazaka
Za one koji izlaze u noćne klubove, ljeto bi moglo biti katastrofalno.
Španjolski Baleari, poznati po hedonističkom noćnom životu, zabranili su plesanje u klubovima i u barovima na plaži.
Neki od najboljih otočnih klubova, koji mogu primiti tisuće željnih provoda, ostaju zatvoreni jer im je dozvoljeno primiti do 100 ljudi na otvorenom. Manji klubovi moraju prekriti plesne podije stolovima i stolicama.
Talijanski klubovi počinju se otvarati 15. srpnja, ali pravila variraju od regije do regije. Oni koji izlaze u Rimini i Riccione, popularna turistička mjesta, smiju plesati na dva metra udaljenosti i isključivo u otvorenom dijelu.
Zadržavanje za šankom je ‘out’, maske su obavezne u zatvorenom prostoru, a izbacivači paze na održavanje socijalne distance.
Klupske scene i velika glazbena događanja u Londonu, Berlinu i Amsterdamu nisu još zaživjeli.
U Berlinu barovi i restorani zapisuju podatke gostiju u slučaju izbijanja covida-19. Engleskim pubovima i restoranima rečeno je da postupaju isto kada se ponovno otvore 4. srpnja.
Smrt turizma u Rimu
Iako je Italija otvorena za turiste od 3. lipnja, u gradovima je i dalje tiho.
Rimska Fontana di Trevi inače prepuna turista, gotovo je prazna. Ulični zabavljači tek se trebaju vratiti na Piazzu Navonu, jedan od veličanstvenih rimskih trgova.
Italiji bilježi 44 posto manje turista nego prošle godine, a brojke prije covida-19 teško će se popraviti prije 2023., navodi nacionalna turistička agencija ENIT.
“Ne očekujemo dolazak prevelikog broja turista, ljudi su uplašeni”, rekla je Isabella Ruggiero, predsjednica Udruženja turističkih vodiča AGTAR.
Izbijanje pandemije u ožujku nije moglo doći u gore vrijeme za 3.000 registriranih turističkih vodiča koji rade prekovremeno osam mjeseci u godini kako bi izdržali mirniji zimski period. Većina je imala dogovorene ture do rujna.
“U samo nekoliko tjedana sve te ture su otkazane. Za cijelu godinu”, rekla je Ruggiero za Reuters. “Koronavirus nam je promijenio život.”
Posljednjih godina najviše turista im je dolazilo u velikim grupama, osobito iz Kine i SAD-a. Dolasci letovima iz obje zemlje manji su za više od 80 posto, navodi ENIT.
Ruggiero kaže da će morati biti manje polaznika, a rute će se pažljivo organizirati u gradovima poput Venecije, Rima i Firence čija kulturna područja i uske ulice ne pridonose socijalnoj distanci.
No to bi mogla biti prednost, kaže, s manjim, sporijim i fokusiranijim turama koje bi potencijalno otvorile put prema odgovornijem turizmu u talijanskim povijesnim gradovima.
“To bi zaista moglo biti dobro za budućnost turizma”, dodala je Ruggiero. “Riječ je o brizi za turiste, za lokalnu zajednicu i ekonomiju, umjesto trčanja na svako mjesto na par sati.”
Turistički vodič i arheolog Ferdinando Badagliacca tijekom karantene nudio je interaktivne ture od talijanskih vinarija do rimskih fontana i raskoši Pompeja.
Upravo je odradio svoju prvu fizičku turu. Zainteresiranih je bila šačica. “Uvijek sam govorio svojim klijentima da turizam u Rimu nikad neće umrijeti. Stvarnost mi je pokazala da to nije točno.”
