Search
Close this search box.
Search
Zdenko Jurilj/ Foto: RTV HB

JURILJ ZA KOMPAS: Ideološka poruka iz 1950-ih je još uvijek aktualna, kako u BiH tako i na globalnoj razini – još su tu i stigme i neprijatelji i osveta

„Filmom Stigme željeli smo prikazati ideološki i generacijski sukob koji je ukorijenjen na nekim hercegovačkim tradicionalizmima nakon Drugog svjetskog rata, a od kojih i danas patimo“, rekao je za Kompas RTV-a Herceg-Bosne višestruko nagrađivani redatelj Zdenko Jurilj.

 

Kazao je kako se film pretvorio u jednu univerzalnu, globalnu priču, a to je priča o osveti.

„Osvećujemo se zbog nekakvih ideoloških grijeha naših starih, a kroz povijest se čini da su cijelo vrijeme stradavali nevini ljudi“, objasnio je Jurilj i dodao kako film prati 18-ogodišnjeg mladića koji na švercu duhana pokušava spasiti obitelj od gladi te na tom putu stradava.

Istaknuo je kako je u filmu Stigme stalno prisutan nevidljivi neprijatelj. „Ideološka poruka i situacija iz 1950-ih je još uvijek aktualna kako u BiH tako i na globalnoj razini. Do danas se u ljudskoj civilizaciji ništa nije promijenilo.“

Scenarij za film Stigme je pisao književnik Josip Mlakić. Premijerno je prikazan u Nišu, a nedavno i na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu.

Jurilj je redatelj i poetskog dokumentarno-igranog filma Tihi skitnica koji je posvećen liku i djelu Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih grafičara 20. stoljeća.

„Na našim prostorima se malo zna o njemu. To pokazuje nezrelost društva, jer nacija bez kulture je ništa.“

Jurilj je rekao da je Nevjestić bio erudit, veliki umjetnik, likovnjak, grafičar, scenarist, pjesnik, filozof, čovjek širokih vidika, plemenitih ideja i čovjek koji se nije stidio svog kraja.

„Naprotiv, iz svojih duvanjskih korijena je crpio ideje i prikazao ih francuskoj javnosti da bi kasnije dobio status koji mu i pripada, a to je da je bio proglašen od strane Francuske akademije znanosti i umjetnosti najboljim grafičarem 20. stoljeća u Francuskoj.“

Naglasio je kako je Nevjestić uvijek govorio o svom djetinjstvu te da je potrebno imati duboke korijene kako bi nešto napravio u svijetu. „Prema tome najbolji književnici su iz Bosne, a najbolji pjesnici iz Hercegovine. U Bosni su jake zime i bili su primorani sjediti uz ognjište i slušati priče, a u Hercegovini je drugačiji mediteranski mentalitet i misao, grčevitiji su i emocionalniji.“

O filmovima koje je radio kao što su Bijeli put, Tri dana, Radio ganga, o novim projektima te što su mu mimo kamere rekli Stipe Mesić, Borisav Jović i Momir Bulatović više u videu emisije Kompas.

Fenix-magazin/SČ/RTV HB

Povezano

Policija/ Foto: Jan Woitas/dpa
UŽAS U NJEMAČKOJ: U subotu na zelenoj površini pronađen dio tijela, oglasila se policija
Muškarac i dijete (ilustracija) / Foto: Fenix (MD)
SVJEDOČANSTVO: Ovo me o Bogu naučila djevojčica s poteškoćama u razvoju
UPOZORILI SU SVOJE KLIJENTE: Banka u Njemačkoj onemogućila online bankarstvo, trajat će nekoliko sati
Nogometna lopta (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
BUNDESLIGA: Eintracht pobijedio Werder i izbio na drugo mjesto
Grmljavinsko nevrijeme i kiša (ILUSTRACIJA) / Foto: Hina
RAZORNE POSLJEDICE: Oluja Bert donijela snijeg i kišu u Britaniju i Irsku, jedna osoba poginula
HNL: Nula na semaforu u derbiju Dinama i Rijeke