Božić, koji se danas slavi prema starom julijanskom kalendaru, spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana.
Hrvatska riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog, a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog − Isus.
Baš svi kršćani slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru. Razlika u kalendaru nije razlika u vjeri tako da danas slave Božić oni kršćani koji se u liturgiji drže julijanskog (“starog”) kalendara, a po tom kalendaru je 25. prosinca.
Nije točno da se katolici drže novog kalendara, a pravoslavni vjernici starog kalendara, nego se neki katolici i pravoslavni drže novog, a neki se katolici i pravoslavni drže starog kalendara.
Po tome Božić danas slave vjernici Ruska i Srpske pravoslavne Crkve, … ali isto tako i katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve.
Prije 13 dana smo Božić (po novom kalendaru) slavili mi katolici rimskog obreda (službeno: latinska Crkva), ali isto tako i vjernici Grčke, Bugarske i Rumunjske pravoslavne Crkve.
Papa uvijek čestita Božić “katolicima i pravoslavnima” koji ga danas slave.
Naime, ni za nas katolike rimskog obreda Božićno vrijeme nije završilo jučer ni na Staru godinu, nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri kralja).
Iznimka je Armenska Crkva koja blagdan Bogojavljenja i Božić slavi isti dan – 6. siječnja, prema staroj kršćanskoj tradiciji.
Fenix Magazin/Zvonko Bosnić
