Polaganjem vijenca na posljednjem počivalištu Antuna Gustava Matoša na gradskom groblju Mirogoj Matica hrvatska odala je počast jednom od najvećih hrvatskih književnika u povodu obilježavanja 150 godina od njegova rođenja. Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873–Zagreb, 17. ožujka 1914) pripada najužemu kanonu nacionalnih kulturnih vrijednosti i hrvatske književnosti.
Emotivni govor u prvom licu, kojim se obraća Matošu, održala je potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić. Kazala kako je Antun Gustav Matoš postao jedan od najvećih modernih klasika hrvatske književnosti, ali ne samo to. Ušao je u srca svih ljudi: postao mit i legenda. „To se dogodilo u čudesnim spojevima tvojih četrnaest godina lutanja Europom, tvojih visokih estetskih ideala i tvoga nepotkupljivog novinarstva, tvoga kulturnog europstva i dosljednoga hrvatstva“, rekla je Dubravka Oraić Tolić. „Već kod tvoje 100. obljetnice smrti sve nas je iznenadila svevremenost tvoje umjetnosti i aktualnost tvojih ideja i misli. Tako je i sada (…). Tvoja su umjetnička djela aktualna uvijek jer su to univerzalne estetske vrijednosti. A tvoji su nenadmašivi feljtoni aktualni i danas nakon sto i više godina“, naglasila je, između ostalog, akademkinja Oraić Tolić u svom nadahnutom govoru.
Nakon polaganja vijenca uslijedila je misa zadušnica u Župi Presvetog Srca Isusova koju je predvodio mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački. U svojoj homiliji između ostalog naglasio je kako Matoša s pravom možemo gledati kao nositelja Božjih nadahnuća. „To ne znači da nije bio u napetosti i s teologijom i s pojavnostima u crkvenome životu. Štoviše, sve je to znao prožeti iskrenim propitivanjem ili šaljivom kritičnošću, a ostala je njegova proročka izravnost i oštrina, iskrenost i zauzetost koja daje okus. Matoš je čovjek proročkoga duha, nositelj i čuvar okusa života. Ako sol obljutavi… To je istinska prijetnja našemu vremenu: površnost, ispražnjenost od značenja i smisla; gubitak okusa. I redovito se počinje od riječi. Zato su važni ljudi koji njeguju jezik i čuvaju duh pripadan riječi. Matoš je u širini europske kulture prenio bogatstvo i pokazao ljepotu kretanja tom kulturom, širinu koja se danas pokušava suziti i oduzeti joj raskoš mudrosti prožete kršćanstvom, rekao je biskup Šaško.
Obilježavanje je nastavljeno u Matici hrvatskoj predstavljanjem knjige nakladničke kuće Durieux Matoš utemeljuje svoju hrvatsku modernu autora Antuna Česka. O knjizi su uz autora govorili akademik Krešimir Nemec i Josip Užarević dok je pjesme čitao dramski umjetnik Joško Ševo. Moderirao je Boris Beck.
Osim toga, Matica hrvatska 19. svibnja organizirala je jednodnevni simpozij Matoš naš suvremenik kojim su se na primjeru novih čitanja i viđenja Matoševa opusa nastojala otvoriti važna pitanja suvremene kulture, nacionalnoga identiteta i jezika, shvaćanja Europe i europske kulture čime je obilježen ovaj visoki jubilej.
Fenix-magazin/MMD
