Dvodnevna konferencija predsjednika parlamenata EU-a u Beču završila je u utorak pozivom nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu na još tjesniju suradnju kako bi bili uključeniji u donošenje najvažnijih odluka na europskoj razini, vezano uz teme o kojima se je raspravljalo i na kraju zasjedanja usvojen prijedlog zaključaka.
U zaključcima se, između ostalog, aktivno potiče sudjelovanje građana u demokratskom životu Unije i naglašava važnost sudjelovanja građana na svibanjskim izborima za Europski parlament.
O značaju predstojećih europskih izbora i međuparlamentarnoj suradnji u okviru Europske unije nakon 2019. godine završnog dana zasjedanja govorio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
„Predstojeći izbori za Europski parlament bitno će odrediti kako će Europa izgledati u godinama koje dolaze jer se ove godine bira između snaga koje promoviraju stabilnost i sigurnost u Europi i onih koji neodgovornim politikama potiču dezintegracijske procese“, rekao je Jandroković, ustvrdivši kako svibanjski izbori predstavljaju „ključni trenutak za budući razvoj EU-a“.
Napomenuo je kako smo svjedoci brojnih promjena, kako unutar EU tako i na globalnoj razini, koje imaju izravne posljedice na zajedničke napore država članica., koje su utjecale na gubitak povjerenja građana u europski projekt i dovele do rasta euroskeptičnih snaga u Europi. Založio se je za snažnije interno i međunarodno povezivanje i stalnu promociju europskih vrijednosti i načela: jedinstva, odgovornosti, solidarnosti i partnerstva.
Govoreći o značaju europskih izbora koji će, kako je novinarima rekao, „odlučiti o smjeru kojim će Europa ići“, Jandroković je ukazao na proeuropske snage koje se zalažu za „stabilnost i sigurnost i koje kroz argumentiranu raspravu pokušavaju doći do birača“, te one koje kroz „lažne kampanje, manipulacije i podvale biračima žele doći u poziciju vlasti“.
„Svima treba biti jasno da dezintegracija Europe znači nestabilnost, nesigurnost i nove sukobe“, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora dodavši:
„Svjesni smo da je EU projekt koji nije nastao slučajno i da nije samo gospodarsko tržište nego povijesno postignuće, jedinstveni projekt temeljen u prvom redu na vrijednostima mira, slobode, vladavine prava i demokracije, koje treba obraniti zbog svake države članice, pa tako i Hrvatske“.
Napomenuo je kako „ni sloboda, niti stabilnost niti sigurnost nisu nam pali s neba, već su rezultat dugog rada političkih struktura“.
„To je stoljetni projekt i bitno je čvrsto braniti vrijednosti na kojima počiva. Ako obranimo te vrijednosti biti će nam puno lakše raspravljati o budućnosti, oblicima integracije i suradnje“, istakao je izjasnivši se za dogovor, a ne nametanje stavova i pogleda, aludirajući na nužno uvažavanje „malih zemalja“ članica EU-a od onih tzv. „velikih“.
Predsjednik Sabora drži da je potrebno odgovorno reagirati na kampanje dezinformacija i promovirati istinu te pozitivnu i konstruktivnu priču o Europi, kako bi se osigurao veći izlazak birača na europske izbore.
Na novinarski upit o Brexitu Jandroković je rekao kako je to „pravi primjer kako kampanja dezinformacija i manipulacija može dovesti jednu naciju u stanje kaosa i neizvjesnosti“. Dodao je kako i njegove europske kolege koje su sudjelovale na bečkoj konferenciji Brexit doživljavaju „na sličan način kao i Hrvatska“.
Novinare je zanimao i Jandrokovićev stav o nužnosti uspostave zajedničke europske vojske, što su u Beču posebno isticali njegove kolege iz Njemačke i Francuske. Predsjednik Hrvatskog sabora je rekao kako su pozicije unutar članica EU po tom pitanju različite, pa je za sada nejasno kako bi novi zajednički ciljevi mogli izgledati.
Kad je riječ o brojnim drugim pitanjima, kao primjerice o proširenju EU-a na Istok, Njemačka i Francuska nemaju baš jedinstvena stajališta, što je bilo vidno i u Beču.
Stoga svakako treba istaknuti Jandrokovićevu važnu poruku sudionicima bečkog skupa, da su supsidijarnost i proporcionalnost osnovna načela na kojima počiva Europa, s čime se slažu i brojne njegove europske kolege, svjesni da svi zajedno moraju djelotvornije poraditi na uspostavljanju pravne ravnoteže između Europske unije i država članica te jačanju dijaloga s građanima o europskoj budućnosti. Hoće li u tome i uspjeti, pokazati će uskoro izbori .
U završnoj raspravi predsjednik Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta Wolfgang Sobotka posebno je naglasio značaj približavanja EU europskim građanima. Njegov njemački kolega Wolfgang Schäuble tvrdi da je Europa u stanju „sve svoje probleme sama riješiti“. Predsjednica nizozemske „Prve komore“ Ankie Broekers-Knol napominje kako nacionalni parlamenti moraju biti transparentni i ne smije se uvijek „Crni Petar“ pripisivati EU. Predsjednik francuskog parlamenta Gerard Larcher je istakao kako će 2019. biti „sudbonosna“ godina, a njegov poljski kolega izrazio je nezadovoljstvo da EU pravi razlike između „novih“ i „“starih“ članica.
Većina parlamentaraca i njihovih čelnika vide velike izazove u zajedničkoj borbi na europskoj razini na području migracija i sigurnosti, borbe protiv terorizma i antisemitizma, te klimatskih promjena. Neki od njih posebno su istakli značaj zajedničkog djelovanja protiv sve prisutnijeg populizma i euroskepticizma u Europi.
Fenix-magazin/Snježana Herek
