Glavni gradski trg u Mainzu ove je nedjelje bio središte raznolikosti, glazbe i mirisa različitih kultura i to sve u čast jubilarnog 50. Interkulturnog tjedna (Interkulturelle Woche), manifestacije koja već pola stoljeća njeguje dijalog, razumijevanje i zajedništvo među kulturama u Gutenbergovom gradu.
Među više od 70 izlagača iz 20 zemalja posebno se istaknula hrvatska katolička i kulturna zajednica, ali i bošnjačka zajednica koje su ove godine oduševile posjetitelje bogatim kulturnim programom, tradicionalnom kuhinjom i folklorom.
Hrvatska tradicija u srcu Gutenbergovog grada
U organizaciji Hrvatske katoličke zajednice Mainz, Hrvatske kulturne zajednice Mainz i folklorne skupine “Fra Filip Grabovac”, Hrvati su po tradiciji imali dva štanda na kojima su se okupljali i narod i političari pa su se oba štanda pretvorila u mjesto susreta i ugodnih razgovora.
Vrijedni divljenja
Posjetitelji su mogli kušati domaće specijalitete dok su folkloraši izvodili tradicionalne hrvatske plesove i pjesme u originalnim narodnim nošnjama u službenom programu na glavnoj bini.
Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac“ još jednom je pokazala kako tradicija ne poznaje granice. U dojmljivom nastupu izveli su nekoliko tradicionalnih hrvatskih plesova, ali su posebno oduševljenje publike izazvali najmlađi članovi. Djevojčice i dječaci, odjeveni u hrvatske narodne nošnje, s osmijehom i sigurnošću izveli su koreografiju koja je često složena i za odrasle. Nakon nastupa uslijedio je snažan pljesak, a voditeljica programa posebno je istaknula uspjeh hrvatskih folkoraša u angažiranju djece i mladih.
– U vremenu kada je sve teže zadržati pozornost djece, posebno one rođene ovdje, u Njemačkoj, a koja podrijetlo vuku iz druge zemlje, ovakvo zajedništvo i posvećenost kulturi zaista su vrijedni divljenja, poručila je s pozornice.
Za mnoge od tih mladih mladih folkloraša, Njemačka je dom, ali su kroz folklor i aktivnosti zajednice pronašli živu vezu sa svojim podrijetlom. Kroz ples, pjesmu i jezik, oni ne samo da uče o tradiciji svojih roditelja i baka, već je i prenose ponosno, glasno i s osmijehom novim generacijama i drugima oko sebe.
“Bosanska soba” – novitet koji je oduševio posjetitelje
Jedan od zapaženijih noviteta ovogodišnjeg Dana tuđinaca bio je štand Zajednice Bošnjaka iz Mainza, koja je prvi put predstavila “Bosansku sobu”, autentično rekonstruiran interijer tradicionalne bosanske kuće iz osmanskog razdoblja. Drveni sećije, ćilimi, rukom vezeni jastuci, bakrene džezve i detalji poput tepiha i bakrenog posuđa odveli su posjetitelje na putovanje kroz vrijeme izravno u srce bosanske tradicije.
– „Bosanska soba“ je naš pokušaj da dočaramo toplinu doma, gdje se nekad pila kahva, razgovaralo, raspravljalo i smijalo. Ona nije samo etnografski prikaz, već simbol gostoljubivosti i zajedništva koje baštinimo, izjavili su organizatori bih štanda.
Uz “sobu”, posjetitelji su mogli kušati tradicionalne bosanske kolače, burek, sirnicu i nezaobilaznu bosansku kafu iz fildžana. Mnogi su se zadržali u “sobi” kako bi fotografirali autentične detalje ili se jednostavno odmorili i osjetili atmosferu bosanske kuće.
50 godina Interkulturnog tjedna – od skromnih početaka do simbola zajedništva
Manifestacija Interkulturelle Woche prvi put je održana 1976. godine, pod imenom „Dan stranog sugrađanina“, u vremenu kada su brojni iseljenici, uključujući Hrvate i Bosance, tražili načine kako zadržati identitet u tuđini. Danas, pola stoljeća kasnije, festival je prerastao u jednu od najvećih interkulturnih manifestacija u regiji.
Grad Mainz je, uz podršku migracijskih udruga, vjerskih zajednica i kulturnih organizacija, izgradio događaj koji prikazuje raznolikost, ali i snagu integracije.
– Naš cilj nije samo tolerirati različitosti, već ih živjeti u školi, na radnom mjestu, u susjedstvu, izjavio je gradonačelnik Nino Haase, koji je tijekom dana obišao sve štandove i zadržao se u razgovoru sa sudionicima, uključujući i hrvatski i bosanskohercegovački štand.
Sigurnost i budućnost: integracija kroz konkretne mjere
Uz bogat kulturni program, ovogodišnji Interkulturni tjedan ponudio je i konkretne korake za bolju integraciju migranata. Održan je Sajam priznavanja inozemnih kvalifikacija te Međunarodni okrugli stol, koji su okupili stručnjake iz područja rada i obrazovanja, kao i predstavnike migrantskih zajednica. Cilj je bio pomoći ljudima s inozemnim diplomama da lakše pronađu posao u Njemačkoj i uključe se u društvo.
Grad Mainz dodatno je pojačao sigurnosne mjere, osiguravši inkluzivnu atmosferu bez mjesta za ekstremizam ili netoleranciju. Time je poslana jasna poruka: različitosti su bogatstvo – ali bez kompromisa kad je riječ o temeljnim vrijednostima.
Zajednička poruka: Bogatstvo koje treba čuvati
Hrvatski i bosanskohercegovački štand ove su godine bili pravi primjeri kako se kultura može predstaviti s ponosom, ali i s otvorenošću prema drugima. Kroz pjesmu, hranu, razgovor i detalje iz prošlosti, oba su naroda podsjetila na važnost međusobnog poštovanja i zajedničkog života.
– Na trgu su se danas susreli narodi, običaji i jezici, ali i prijateljstva. A to je, zapravo, ono što Interkulturni tjedan čini toliko važnim, zaključila je jedna od posjetiteljica iz Mainza.
Može se reći kako je Mainz i ove godine potvrdio svoju ulogu grada koji ne gradi zidove, nego mostove, i u tom mozaiku kulture, Hrvati zauzimaju istaknuto mjesto.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
