Bolesti cirkulacijskog sustava bile su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024. godini, slijede ih novotvorine, endokrine bolesti te ozljede i trovanja, pokazuje publikacija “Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Publikacija se temelji na podacima prikupljenim iz zdravstvenog sustava čitave države, a sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije te nekih njenih vulnerabilnih (ranjivih) dijelova.
U 2024. u Hrvatskoj je umrlo 51.080 osoba, pokazuje publikacija.
Najčešći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, dakle bolesti srca i krvnih žila, od kojih je umrlo 20.341 osoba, uz stopu smrtnosti od 526,1 na 100.000 stanovnika.
Slijede novotvorine od kojih je umrlo 13.434 osobe (347,5 na 100.000), dok su na trećem mjestu bolesti endokrinog sustava s 3.664 smrtna slučaja (94,8 na 100.000). Četvrti vodeći uzrok smrti bile su ozljede i otrovanja, s 2.651 slučajem (68,6 na 100.000).
Ove četiri skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda.
Broj umrlih premašio je broj rođenih za 19.011 osoba
Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirano 3.871.833 stanovnika, dok je procjena za sredinu 2024. godine bila godine 3.866.233 stanovnika.
Na demografska kretanja, navodi se, već godinama utječu pad broja rođenih, rast smrtnosti i negativni migracijski trendovi.
U 2024. godini rođeno je 32.069 djece, dok je umrlo 51.080 osoba, što znači da je broj umrlih bio veći za 19.011. Time je stopa prirodnog prirasta ostala negativna, na razini od -4,9 na 1.000 stanovnika.
Prema podacima Eurostata, u 2024. godini očekivano trajanje života u Hrvatskoj za oba spola bilo je 79,1 godinu, za žene 82 godine, a za muškarce 76,1 godinu.
Porastao broj zdravstvenih radnika
U zdravstvenom sustavu krajem 2024. godine bilo je zaposleno 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, što je za 1. 607 više u odnosu na godinu ranije kada ih je bilo 76.872.
Doktora medicine bilo je 16.550, što je rast od 2, 8 posto u odnosu na 2023. godinu.
Broj doktora dentalne medicine krajem 2024. godine porastao je na 4.124, u odnosu na 4.013 godinu ranije. Žene čine 68,5 posto stomatologa.
Broj magistara farmacije povećan je s 3. 264 na 3.330.
Rast bilježe i ostali visokoobrazovani zdravstveni radnici.
Ukupan broj pobačaja 8.033
Prema podacima HZZO-a, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radilo je 2.767 ugovorenih timova, a osiguranika je bilo 3.879.911, od čega korisnika 3.557.314 ili 91,7 posto. U godini prije bilo ih je 93,8 posto.
Zabilježeno je oko 52 milijuna kontakata sa zdravstvenom zaštitom ili gotovo tri posto više nego u 2023. Pod tim se misli na posjet, pregled, telefonske konzultacije i ostalo.
Ukupan broj pregleda iznosio je gotovo 12, 6 milijuna što je povećanje od 0,73 posto u odnosu na godinu ranije.
U hrvatskim rodilištima je, temeljem individualnih prijava, ukupno registrirano 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođene djece.
Putem individualnih prijava u Bazu podataka o pobačajima prijavljeno je 5.549 pobačaja. Tim prijavama je u HZJZ-u pribrojeno još 2.484 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupan broj pobačaja tako iznosi 8.033.
Najveći udio čine abnormalni produkti začeća (37,5 posto), zatim legalno inducirani (35,2 posto), pa spontani pobačaji (18,4 posto).
Fenix-magazin/MMD/Hina
