Huso B. (42) iz Kölna gotovo 23 godine, odbijeni tražitelj azila sada s osmero djece i prima 7.250 eura mjesečne socijalne pomoći. Činjenica da njemačke vlasti toleriraju bh. državljanina u zemlji, iako je zakonski obvezan otići, dočekana je s nerazumijevanjem u njegovoj domovini.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Nijemac Christian Schmidt rekao je za njemačke medije kako je ispitao slučaj Huse B.
Najprije je rekao kako je “Bosna i Hercegovina sigurna zemlja podrijetla.”
“Zašto je, molim vas, ovaj čovjek još uvijek u Njemačkoj? U domovini mu ne prijeti nikakva opasnost”, rekao je Schmidt.
Svatko može preživjeti na Balkanu
Schmidt smatra kako “svatko tko želi raditi može preživjeti na Balkanu”.
“Stotine tisuća ljudi pobjeglo je u Njemačku od rata i terora; procjenjuje se da se više od 90 posto od tada dobrovoljno vratilo kako bi obnovilo svoju zemlju. Zašto drugi to mogu učiniti i zašto je nerazumno očekivati da će Huso B. učiniti isto? Neke obitelji s djecom su također deportirane”, rekao je Schmidt.
Smatra kako je Huso B. trebao biti deportiran. Po njegovom mišljenju, čak i u siromašnoj Bosni (prosječna plaća: 1.300 eura bruto mjesečno), ljudi se osjećaju ismijani od strane vlastitih sunarodnjaka i njemačkih vlasti”.
Slučaj Huse B.
Ovaj bh. državljanin je već 23 godine izložen deportaciji. Unatoč tome, on i njegova šira obitelj godišnje primaju dobrih 87.000 eura državne pomoći.
Poznat je policiji i ima više prethodnih osuda. Kako pišu njemački mediji, sada bi se trebao ponovno pojaviti na sudu, ovaj put zbog prijevare. No, suđenje je privremeno obustavio Sud u Kölnu. Navedeni razlog: Čovjek, kojemu država godinama pouzdano doznačuje 7.250 eura mjesečno, nije mogao biti pronađen, a poziv nije mogao biti uručen. Pa ipak, živi u centru za azilante, tamo je registriran – i njegovo ime je na poštanskom sandučiću, zaključuju njemački mediji.
Ranije smo pisali….
Prema pisanju njemačkih medija, Huso B. je policiji poznat od 2010. godine zbog raznih prijevara. Istovremeno je u Kölnu osnovao obitelj. On i njegova supruga imaju osmero djece, izvještava njemački tabloid. Prema dostupnim dokumentima, obitelj prima naknade prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila.
Huso B. i njegova supruga primaju po 835,24 eura “pomoći za životne troškove” (HzL), dok njihovo osmero djece prima između 630,81 i 817,71 eura mjesečno, ovisno o dobi. To ukupno iznosi 7.250,77 eura mjesečno, odnosno više od 87.000 eura godišnje. Obitelj živi u smještajnom bloku za tražitelje azila i ne plaća stanarinu, izvještava Bild.
Grad Köln uputio je novine na zakonske propise i odbio komentirati konkretan slučaj. Općenito je navedeno da se “deportacija ne može uvijek provesti ako netko nema pravo boravka. Čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju obiteljsku situaciju. Ako su djeca pogođena deportacijom – čak i neizravno – to se mora posebno razmotriti”, izvijestili su mediji.
“Povećane naknade”
Budući da obitelj godinama živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovne naknade, već takozvane “povećane analogne naknade” ekvivalentne redovnoj socijalnoj pomoći. Prema gradskim vlastima, u Kölnu sedam obitelji s deset članova i maloljetnom djecom primaju naknadu za tražitelje azila.
Suočen s konkretnim brojkama, Huso B. je novinarima porekao da je primio toliko novca. Također je umanjio značaj svoje kriminalne prošlosti: “Posljednji zločin počinio sam 2014. godine”, rekao je.
Zapravo, njegov posljednji nastup na sudu trebao je biti 8. prosinca 2025. Prema državnom odvjetništvu, navodno je pokušao prevariti lanac ljekarni koristeći poklon-kartice. Suđenje je odgođeno.
Fenix-magazin/SČ