U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. godine u dvorani „Vinko Draganja“ Dominikanskog samostana u Splitu održano je predstavljanje knjige Vječni treći Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora dr. sc. Stipe Kljaića.
U uvodnom dijelu skupa okupljenima su se obratili Milivoj Bratinčević, Zmaj Putaljski II., i Radoslav Zaradić u ime Hrvatske udruge Benedikt, dok su knjigu predstavili nakladnica prof. dr. sc. Andrea Feldman, prof. dr. sc. Josip Vrandečić i sam autor.
Radoslav Zaradić istaknuo je kako je predstavljanje održano simbolično upravo na dan kada se prisjećamo povijesnog referenduma iz svibnja 1991. g., kada su hrvatski građani izrazili volju za samostalnom i suverenom Republikom Hrvatskom. Naglasio je kako upravo zbog hrvatskog iskustva Domovinskog rata i velikosrpske agresije tema Ukrajine i današnjeg položaja Europe u hrvatskom društvu ima posebnu težinu i važnost.
Milivoj Bratinčević naglasio je važnost predstavljanja ovakvih tema u kontekstu hrvatske povijesti tijekom 20. stoljeća, posebno u svjetlu iskustava totalitarizama, ratova i borbe hrvatskog naroda za slobodu i državnu samostalnost.
Nakladnica prof. Andrea Feldman istaknula je aktualnost teme knjige te činjenicu kako je prvo izdanje gotovo rasprodano, što potvrđuje velik interes javnosti za razumijevanje uzroka rusko-ukrajinskog rata i suvremenih geopolitičkih procesa.
Knjigu je cjelovito predstavio prof. Josip Vrandečić, istaknuvši kako je riječ o zbirci tekstova koje je Kljaić objavljivao posljednjih godina u hrvatskim znanstvenim časopisima i medijima, a u kojima ulazi u genezu sukoba u Ukrajini i objašnjava imperijalističku narav ruske politike. Posebno je naglasio jednu od središnjih teza knjige, a to je kontinuitet određenih obrazaca ruske političke kulture od moskovske kneževine, preko carizma i sovjetskog razdoblja, do suvremene Putinove Rusije. Govoreći o samom naslovu knjige, pojasnio je ideju Moskve kao „Trećeg Rima“, odnosno nasljednice imperijalne tradicije Istočnog Rimskog Carstva nakon pada Carigrada 1453. godine. Istaknuto je kako taj imperijalni kontinuitet, neovisno o ideološkom okviru: carskom, sovjetskom ili suvremenom predstavlja važan ključ za razumijevanje današnje ruske politike i rata u Ukrajini.
Vrandečić je posebno izdvojio hrvatski aspekt knjige, u kojem autor analizira odnos hrvatskih intelektualaca prema Rusiji, obrađuje djelovanje Jurja Križanića i Miroslava Krleže te prikazuje utjecaj ruske misli na hrvatsku ljevicu, desnicu i kulturne krugove. Posebno je naglašena i važnost Ive Banca kao jednog od rijetkih hrvatskih intelektualaca koji je rano upozoravao na opasnosti ruskog imperijalizma.
Autor Stipe Kljaić istaknuo je kako je pritisak na Ukrajinu prisutan još od raspada Sovjetskog Saveza 1991., najprije politički i diplomatski, a potom vojno kroz rat od 2014. g. i punu invaziju 2022. Naglasio je kako je Ukrajina bila od ključne važnosti za Rusko Carstvo i Sovjetski Savez zbog svoje gospodarske infrastrukture, industrije i ljudskih resursa. Prema njegovim riječima, rusko-ukrajinski rat predstavlja najveći događaj naše epohe jer je već promijenio globalni politički ambijent i prerastao regionalne okvire.
Kljaić je upozorio kako bez Ukrajine ili dijela Ukrajine novi ruski imperijalizam nema stvarnu geopolitičku osnovu te povukao paralelu između raspada Sovjetskog Saveza i raspada Jugoslavije, istaknuvši kako su i Hrvatska i Ukrajina imale ključnu ulogu u raspadu tih federacija.
Dodao je kako današnja ruska politika predstavlja pokušaj reafirmacije imperijalnog prostora na novi način, usporediv s pokušajima očuvanja jugoslavenskog komunističkog projekta početkom 1990-ih. Posebno je naglasio sličnosti između ideologija ruskog i srpskog imperijalizma te zaključio kako rat u Ukrajini pokazuje da Europa više ne može živjeti u iluziji trajne sigurnosti, navedeno je u priopćenju HU Benedikt.
Fenix-magazin/SČ
