U svoje vrijeme govorio je sada već blaženi Rupert Mayer, “Apostol Münchena” – hrabri Isusovac koji je završio u logoru jer se suprotstavio nacističkoj ideologiji: “Naše vrijeme predstavlja krajnje ozbiljan poziv narodima zemlje da se vrate Bogu. Ne može se živjeti bez Boga”. Svoju molitvu započinjao je riječima: “Gospodine, neka bude ono što ti hoćeš i kamo ti želiš ja ću koračati. Pomozi mi samo shvatiti tvoju volju.”
Taj blaženik, kao zaštitinik nove crkve njemu posvećene u Poingu i zajednice koja se okuplja u toj crkvi svečano je proslavljen 9. studenoga u 10.30 sati. Slavlje je bilo jedinstveno. Zajedno su slavili njemački i hrvatski katolici. Ovoga puta bili su počašćeni dvojicom biskupa: zagrebačkim nadbiskupom dr. Draženom Kutlešom, predvoditeljem misnoga slavlja i Porečko-pulskim biskupom Ivanom Štironjom. S njima zajedno slavili su: mons. dr. Alexander Hoffmann, predstavnik Nadbiskupije München-Freising, mjesni župnik vlč. Jasper Gülden, župnik HKŽ München fra Frano Čugura, župnik župe Uznesenja BDM u Poreču vlč. Darko Zgrablić, don Ante Kutleša i fra Josip Bebić.
Pozdravnu riječ celebrantima na čelu s nadbiskupom i biskupom, uputili su njemački i hrvatski župnik. Jedan i drugi izrazili su radost zbog zajedničkog slavljenja. Fra Frano je u kratkim crtama iznio povijest nastanka Hrvatske katoličke misije, a sada župe, zahvalivši Nadbiskupiji München-Freising koja je imala sluha poput Dobroga pastira omogućiti tisućama hrvatskih katolika, da u katoličkoj Bavarskoj pronađu svoje utočište, svoje crkve i prostorije okupljanja u kojima su se razvile razne aktivnosti i pastoralne djelatnosti počevši od fra Dominika Šušnjare do današnjih svećenika, koji pripadaju Provinciji Presvetoga Otkupitelja u Splitu. Izrazivši radost da je pred 40 godina također započelo slavlje svete mise u Poingu u vrijeme župnika fra Joze Zrnčića, a incijativom gosp. Ive Sadrića kojemu je također zahvalio, fra Frano je zaželio da Bl. Rupert Mayer bude uzor u vjeri i u ljubavi prema bližnjemu, te zagovornik na nebu.
Misne dijelove i pjesme za vrijeme mise pjevao je zbor pod vodstvom voditeljice Anemarije Andrijević, te uz orguljašku pratnju njemačkog orguljaša. Pjevalo se hrvatski, njemački i latinski. Misna čitanja također su čitana na hrvatskom i njemačkom jeziku kao i molitva vjernika. Prigodnu propovijed održao je nadbiskup dr. Dražen Kutleša. Propovijed je držao na njemačkom i hrvatskom jeziku. Istaknuo je tri razloga zašto smo se okupili: Slavimo zaštitnika Bl. Ruperta Mayera; zatim 40 godina otkako se u Poingu slavi misa na hrvatskom jeziku i 10 godina kumstva njemačke župe Poing i župe Uznesenja BDM u Poreču kao i kumstva među gradovima Poingom i Porečom.
Nadahnut biblijskim čitanjima toga dana, nadbiskup je govorio o Dobrom pastiru koji daje svoj život za svoje ovce. Taj život predaje iz ljubavi. To je poslanje ne samo Isusovo, nego i cijele Crkve. Bl. Rupert Mayer bio je čovjek velike vjere i hrabrosti. Morao je puno trpjeti poput proroka Jeremije, ali i jedan i drugi moraju govoriti. Ne šutjeti. To što govore, govore iz ljubavi poput Isusa, a ne iz koristi. Lažni prorok misli samo na sebe. Isus nas okuplja i ne ostavlja nas. Kroz ovih četrdeset godina misnih slavlja na hrvatskom jeziku i deset godina kumstva među župama, također su znak tragova Dobroga pastira po svećenicima i generacijama koje su se okupljale i koje se i danas okupljaju oko Dobroga pastira u pjesmi, riječi i molitvi. Ovaj jubilej neka bude poziv za budućnost, da budete dobri pastiri. Neka nas nadahnjuje primjer Isusa Krista i Bl. Ruperta Mayera borca za istinu, kao što je bio i blaženi Alojzije Stepinac. Totalitarni režimi žele ugušiti istinu. Međutim, tražeći istinu nalazimo Boga, jer je Isus rekao ja sam Put, Istina i Život.
Zahvalio je svima na odazivu i svjedočenju, posebno istaknuvši gosp. Ivu Sadrića i njegovu obitelj kao inicijatora prvih početaka slavljenja svete mise na hrvatskom jeziku u Poingu. Na kraju mise riječi pozdrava i zahvalnosti izrekli su Porečko-pulski biskup Ivan Štironja i mons. Alexandar Hoffman.
Riječi biskupa Ivana Štironje izrečene na hrvatskom jeziku za okupljene njemačke vjernike prevodio je na njemački jezik fra Frano Čugura. Biskup je između ostaloga kazao: “Naše prijateljstvo i zajedništvo je živa građevina sastavljena od duša koje uprtih očiju u Boga svoga Stvoritelja, vjeruju, nadaju se i ljube, međusobno se uvažavaju i jedni drugima daju podršku. U svijetu koji sve češće veliča egoizam i samodostatnost, natjecanje i površne odnose, kršćanska poruka o prijateljstvu i suradnji zvuči kao tih, ali snažan poziv na povratak istinskim vrijednostima. Bog nas nije stvorio da živimo u izolaciji, nego da zajedno gradimo zajedništvo, ljubav, razumijevanja, te uzajamne suradnje i potpore. U vremenu kad svijet ruši mostove i zaboravlja temeljne vrijednosti, naše župno i međugradsko zajedništvo postaje znak otpora ravnodušnosti”.
Spomenuo je i Povelju o kumstvu u kojoj piše: “Potvrđujemo svoje prijateljstvo i potičemo na suradnju naša Župska i Ekonomska vijeća, zajedništvo mladih, ministrante, crkvene zborove i ljude treće životne dobi. Ovo je obećanje obje strane, što se ne bi smjelo ostaviti po strani.”
Sve prisutne pozvao je u Poreč na proslavu sv. Mavra, zaštitnika grada Poreča i Porečke biskupije 21. studenoga. U crkvi, na svetoj misi bili su prisutni Ivo Sadrić i njegova obitelj, porečki gradonačelnik Loris Peršurić i zamjenica Nataša Basanić Čuš, župnik Poreča vlč. Darko Zgrablić, časne sestre Monika Ikić i Janja Mazić, te generalni konzuli RH i BiH, Vladimir Duvnjak i Dragan Bagarić. Uime Nadbiskupije München-Freising riječi potpore i zahvalnosti za međusobnu suradnju njemačke i hrvatske zajednice izrekao je mons. dr. Aleksander Hoffmann.
Svečanim Tebe Boga hvalimo završilo je ovo jedinstveno slavlje na radost svih prisutnih, a to su mi potvrdile i neke osobe kazavši: “Lijepo je da se zajedno okupljamo, družimo i slavimo.” “Zahvaljujemo našim svećenicima da nas okupljaju. Da nije njih mi bismo se razišli posvuda, da se ne bi znalo gdje smo, što smo. Zahvaljujemo Bogu dragome da vas imamo.” Posebno mi je upala u oči djevojčica Lara koja ima pet godina. Ima i brata Aleksandra od pet godina. Ona je nacrtala medvjedića i zeku, te donijela za nadbiskupa Kutlešu. Je li mu to i predala, ne znam, jer je bilo puno svijeta. Ali ako nije neka bude zapisano da je to željela učiniti.
Fenix-magazin/SIM/Fra Jozo Župić
