Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja kolovoza, odnosno tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.
„Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima naši gosti ostvaruju više dolazaka u našim destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće. Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija. Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka što je +4% i preko 25 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je +9% i 16,4 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je +3% i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je +5% i 13 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je +18% i 6,7 milijuna noćenja što je +7% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je +1% i 5,5 milijuna noćenja što je -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je +11% i 2,9 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja što je 14% više nego lani.
„Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti. Upravo zato moramo nastaviti raditi na kvaliteti i fokusirati se na cjelogodišnju ponudu. Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 milijuna noćenja), Hrvatske (10,6 milijuna noćenja), Slovenije (9 milijuna noćenja), Austrije (6,6 milijuna noćenja), Poljske (5,7 milijuna noćenja).
U kolovozu ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja
Trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen je i tijekom kolovoza u kojem je u Hrvatskoj, prema podacima sustava eVisitor, ukupno ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima.
Pritom je u kolovozu u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 154 tisuće dolazaka (+9% u odnosu na lani) i 275 tisuća noćenja (+5% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (+4% u odnosu na lani) i 452 tisuće noćenja (+6% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.
Fenix-magazin/MMD
