Knjigu povjesničara Wolffyja Krašića “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.”, u kojoj se prvi put historiografski obrađuje problematika nastanka i djelovanja ilegalnih državotvornih organizacija i skupina u Hrvatskoj, objavio je zagrebački nakladnik AGM.
Knjigu su recenzirali povjesničari Ivo Banac i Josip Mihaljević čije dijelove ocjena nakladnik objavljuje na omotu knjige.
Historijska znanost do sada je producirala niz priloga o vidovima otpora i opozicije (Katolička Crkva, križarska gerila, Hrvatska seljačka stranka) jugoslavenskom komunističkom režimu, ističu recenzenti i dodaju kako su ilegalne državotvorne organizacije i skupine ostale izvan zanimanja historijske znanosti.
Zato smatraju kako sastav organizacija i skupina, njihova raširenost, programi i načini djelovanja te postignuća, ukazuju da je time učinjen znatan propust kao i to da je bez uzimanja u obzir ovoga faktora manjkavo kreiranje slike o hrvatskom državotvornom otporu i opoziciji za postojanja komunističke Jugoslavije.
Ističu kako je u knjizi posvećena pozornost i načinima razbijanja ilegalnih organizacija od represivnog sustava jugoslavenskog komunističkog režima te tretiranju političkih osuđenika.
Naglasak je stavljen, tvrde, na ilegalnu organizaciju Hrvatski pokret otpora, koju su osnovali zagrebački studenti i čiji se idejni začetnik i spiritus movens, Jakša Kušan, kasnije prometnuo u jednog od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata.
Kao razlog zašto je spomenuta organizacija zavrijedila ovakvo izdvajanje, ističu činjenicu što je u njezinu programu udaren temelj ideološko-političkom pravcu koji će se kasnije nazivati ideja o hrvatskom miru ili pomirenju. Ocjenjivači napominju kako se pomirba trebala provesti između zaraćenih Hrvata iz vremena Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka na stvaranju samostalne i demokratske hrvatske države.
Autor pak ističe kako je hrvatski državotvorni otpor bio raznolik te da je nailazio na recepciju u različitim slojevima društva te se očitovao i u različitim oblicima djelovanja i rada. “Bio je konstantan, njegova se ideja uspješno prenosila na nove generacije, odgajane i školovane u jugoslavenskom komunističkom sustavu”, piše Krašić i dodaje kako je upravo to najveći uspjeh hrvatske državotvorne ideje.
Naglašava kako su snage otpora u konačnici ipak uspjele jer su svojim postojanjem i djelovanjem tijekom 45 godina trajanja komunističke Jugoslavije prenosile ideju o potrebi stvaranja samostalne hrvatske države do trenutka kada se ona mogla oblikovati u stvarnosti.
Ističe kako se većina nositelja hrvatskoga državotvornog otpora određivala za nenasilne metode djelovanja te dodaje kako su ipak neke organizacije i skupine razmišljale i o potrebi oružanoga djelovanja.
Bez obzira što su pojedinci iz određenih krajeva bili natprosječno zastupljeni u državotvornim organizacijama, Krašić naglašava kako su se te organizacije i skupine javljale na gotovo cijelom području tadašnje NR/SR Hrvatske.
Isto tako, podsjeća, u tim organizacijama bio je znatan udio i Hrvata iz Bosne i Hercegovine. “U organizacijama su u visokom postotku sudjelovale osobe iz siromašnih obitelji”, napominje Krašić i dodaje kako je namjera takvih organizacija bilo stvaranje samostalne i demokratske hrvatske države.
Ocjenjuje kako unatoč tomu što je kod većine ilegalnih organizacija postojao blagonaklon odnos prema NDH, kod njih nije postojala težnja da buduća hrvatska država bude njezina kopija. Neke od tih organizacija vidjele su buduću hrvatsku državu kao dio šire zapadnoeuropske ili europske zajednice, napominje Krašić.
Knjiga “Hrvatski pokret otpora – Hrvatske državotvorne organizacije i skupine 1945.-1966.” (343 str.) podijeljena je na tri dijela, u kojima nakon uvodnoga teksta autor piše o hrvatskim državotvornim organizacijama i skupinama od kraja Drugoga svjetskog rata do sredine šezdesetih godina. Posebno obrađuje Hrvatski pokret otpora. Na kraju knjige su izvori i literatura te kazalo imena.
Wollfy Krašić rođen je 1988. godine u Rijeci. Autor je knjige “Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija”. Zaposlen je u uredu Genealozi d.o.o. u Zagrebu.
Fenix-magazin/MD/Hina
