– Ovom posjetom Freudovom muzeju i razgledavanju posebne izložbe „To je jaki spol. Žene u psihoanalizi“ namjera nam je bila u prvom redu okupiti liječnice, terapeutkinje, pedagoginje, ali i sve ostale hrvatske poslovne žene čija zanimanja imaju dodirnih točaka s ovom temom i pružiti im mogućnosti da se bolje upoznaju – rekla je Tanja Mrvoš, savjetnica za gospodarstvo u hrvatskom veleposlanstvu u Austriji.
Istakla je kako je organizator ove posjete bečkom muzeju na čuvenoj adresi Berggasse 19, veleposlanica RH u Austriji dr. Vesna Cvjetković, koja je također bila nazočna, te Hrvatska gospodarska agencija (HGA) iz Gradišća.
– Pozitivane reakcije s prvog susreta poslovnih žena su nas potaknule da još više proširimo mrežu poslovnih žena, i zato smo im dali priliku da se ovdje ponovno sretnu, a neke od njih i prvi put upoznaju – rekla nam je Klaudia Paulitsch, čelnica HGA Gradišće.
Obje su napomenule kako je zanimljivo da su se iz Hrvatske također počele javljati i umreživati poslovne žene, s ciljem upoznavanja sa svojim austrijskim kolegicama, a možda i budućim poslovnim partnericama.
Kroz Freudovu bivšu ordinaciju i stan, te izložbu o povijesti psihoanalize, te njegovih pacijentica koje su postale poznate psihoanalitičarke, te životu Sigmunda Freuda vodila je znanstvena voditeljica Muzeja i jedna od kustosica posebne izložbe – dr. Daniela Finzi.
– Gotovo pola stoljeća, od 1891. do 1938. godine ovdje je stanovao i radio svjetski poznati tvorac psihoanalize Sigmund Freud, koji je nakon 1938. i priključka Austrije nacističkoj Njemačkoj bio primoran na odlazak u egzil. Posljednju godinu života, od raka teško oboljeli Freud proveo je u Londonu, gdje je i umro 1939. godine u 84. godini života – rekla je dr. Finzi.
Napomenula je kako su samo Freudove radne prostorije u Beču otvorene za javnost, uključujući i predvorje i čekaonicu, koje su postavljene kao u Freudovo vrijeme, te da se Freudov čuveni kauč za pacijente ne nalazi u Beču već u njegovom posljednjem prebivalištu u Londonu. Kao posebnu vrijednost kustosica je izdvojila originalne komade namještaja, dokumente, slike i osobne rukotvorine tvorca psihoanalize te njegovu zbirku starina s oko tri tisuće predmeta i poklona. U muzeju je moguće vidjeti i film o životu njegove porodice.
– Freud je magnet koji privlači turiste iz cijeloga svijeta. Samo 2015. godine Freudov je muzej posjetilo oko sto tisuća ljudi iz cijeloga svijeta. Naši su kapaciteti na kraju, i ako ne uspijemo dobiti financijska sredstva i proširiti izložbeni prostor, može se dogoditi da ćemo nakon 45 godina postojanja morati zatvoriti ovaj Muzej – zaključila je dr. Finzi.
Fenix/Snježana Herek
