Komemorativnim programom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, u dvorištu vukovarske bolnice u ponedjeljak je započelo središnje obilježavanje 28. obljetnice vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.
Spomen je to na 18. studeni 1991. godine kada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor vukovarskih branitelja, a u razrušeni Vukovar su ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Prigodnom programu, u kojem nastupa Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” i glumac HNK Osijek Darko Milas, nazoči veliki broj domoljuba pristiglih u taj grad iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Među njima se nalazi i državni vrh – predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković, brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u RH, Katoličke crkve predvođeni đakovačko-osječkim nadbiskupom, mons. Đurom Hranićem, političkih stranaka te drugi.
Nakon programa u dvorištu vukovarske bolnice na koju je tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar znalo dnevno padati i do 700 projektila, svi će oni u Koloni sjećanja proći 5,5 kilometara dugi put od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
Na groblju će biti služena i misa zadušnica koju će ove godine predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić. Državna izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari gdje je 20. studenoga 1991. pogubljeno 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice zajedno s još najmanje 56 osoba za čijom sudbinom se još uvijek traga.
U Vukovar pristižu iz cijele Hrvatske ali i BiH
Najveći broj domoljuba u Vukovar je pristigao autobusima, u skupinama ali i osobnim automobilima te je i na širem području grada jako teško pronaći slobodno mjesto za parking s obzirom da je u samo središte Vukovara ulaz motornim vozilima onemogućen. Tako se mogu zapaziti skupine domoljuba iz Dubrovnika, Splita, Zagreba, Vinkovaca, Osijeka, Metkovića, Rijeke, Varaždina, Koprivnice, Siska, ali i Ljubuškog, Širokog Brijega i Orašja iz koje je pristiglo stotinjak domoljuba koji su u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR H-B, podružnica Orašje put Vukovara u hodnji krenuli prije tri dana.
Među onima koji će odati počast stradalima u agresiji na Vukovar nalazi se i skupina sudionika Marša mira Srebrenica-Vukovar koji su u sedam dana od Srebrenice do Vukovara propješačili put dug 340 kilometara.
U Vukovar su pristigli i sudionici moto karavane članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata i mnogih hrvatskih motoklubova “Zajedno u ratu, zajedno u miru” koji su prije šest dana krenuli iz Smokvice na Korčuli na put od Prevlake do Vukvovara u organizaciji Motokluba Korčula. Sudionici karavane stigli su u Vukovar u ponedjeljak ujutro i sudjelovat će u Koloni sjećanja do vukovarskog groblja, a obići će i vukovarsku bolnicu te zapaliti svijeće u počast generalu Blagi Zadri.
Duž trase kojom će od bolnice do Memorijalnog groblja prolaziti Kolona sjećanja koju će i ove godine predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih i i nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, rano jutros učenici vukovarskih osnovnih škola zapalili su oko 3.000 lampiona.
U Gradu Vukovaru neradni je dan, a ne rade i pojedini trgovački centri i ostali gospodarski subjekti kako bi svojim zaposlenicima omogućili sudjelovanje u Koloni sjećanja.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U agresiji na Vukovar živote je izgubilo 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Najmlađoj žrtvi bilo je šest mjeseci, a najstarijoj 82 godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Fenix-magazin/SIM/Hina
