Hrvatski sabor u srijedu će raspraviti dvije točke dnevnog reda, među kojima i konačan tekst novog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći.
Ciljevi međunarodne razvojne suradnje su doprinijeti smanjenju siromaštva i nejednakosti u partnerskim zemljama, a ciljevi humanitarne pomoći su potpora, pomoć i zaštita stanovništvu partnerskih zemalja u okolnostima prirodnih katastrofa i kriza izazvanih prirodnim ili ljudskim djelovanjem.
Aktualni Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu donijet je 2008. i njime nisu obuhvaćeni ključni elementi, činjenica da je Hrvatska postala članica EU te njen prelazak iz kategorije primatelja u kategoriju pružatelja razvojne pomoći.
Novi zakon omogućit će potrebne prilagodbe novim instrumentima u provođenju razvojne suradnje, koje sadašnjim Zakonom nisu uređene, a proizlaze iz preuzetih obveza iz članstva Hrvatske u EU.
Osim toga, omogućit će se propulzivnije djelovanje u suradnji s dionicima razvojne suradnje, posebno organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom.
Sabor će raspraviti i izmjene Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kojima se domaće zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU u području sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
U postojećim uvjetima rasta cijena emisijskih jedinica na dražbama (od 2013.-2018. kretala se do 10 EUR/t CO2 dok je početkom 2023. ponovno prešla 90 EUR) trebalo je propisati način povrata prekomjerne količine emisijskih jedinica operatorima postrojenja, objašnjava Vlada, koja je zakon predložila.
Fenix-magazin/MD/Hina
