Zastupnica Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zapitala se u četvrtak zašto je trenutno ponuđena otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj najniža u okruženju, te ustvrdila da cijenu trenutno određuju „otkupljivači udruženi u kartel“.
Poljoprivrednicima se nudi tek 2,20 kuna za kilogram pšenice vrhunske kvalitete, uz odbitke i troškove manipulacije mnogima će biti i ispod dvije kune, rekla je zastupnica u saborskom govoru na slobodnu temu.
Navela je pritom da se u Sloveniji istovremeno za kilogram pšenice plaća tri kune po kilogramu, a nešto manje od toga u Mađarskoj. Otkupna cijena, s obzirom na uvjete i cijenu na burzi, iznenađujuće je niska, najniža u Europi i svijetu, ne znamo koji je razlog tome, rekla je Vukovac i izračunala da će otkupljivači pšenice zaraditi pet do deset puta više, dok proizvođači neće imati zarade.
„U Hrvatskoj trenutno cijenu pšenice određuje kartel, otkupljivači udruženi u kartel, sjeli su za stol i dogovorili otkupnu cijenu koja nije rezultat kretanja na burzama, ponude i potražnje, nije utemeljena na realnim kalkulacijama“, navela je zastupnica.
Lekaj Prljaskaj: Zamrznuti cijenu struje na određeni rok
Goran Ivanović (HDZ) ističe da su kapaciteti za skladištenje robe i udruživanje jako važni za hrvatsku poljoprivredu da bi mogla ići dalje. Kao primjer navodi izgradnju regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku, čija je vrijednost oko 108 milijuna, a u kojem bi prvi proizvođači svoju robu mogli početi skladištiti početkom rujna.
Ermina Lekaj Prljaskaj (zastupnica manjina) prenosi kako joj se posljednjih tjedana brojni obrtnici i mali poduzetnici žale da im je poslovanje opterećeno brojnim poskupljenima.
Iako je Vlada donijela mjere pomoći, očito sve to nije dovoljno, kaže zastupnica i ističe kako se poskupljenje struje, goriva, sirovina neminovno preljeva na konačne cijene proizvoda i usluga i to za 20 do 30 posto. U proteklom razdoblju čak je devet od 10 obrtnika bilo prinuđeno podići cijenu svojih usluga.
Poduzetnici i obrtnici primorani su povisiti cijene proizvoda što nas uvodi u spiralu inflacije poskupljenja, a u konačnici i do nestabilnosti poslovanja, pa i gašenje tvrtki, upozorava Lekaj Prljaskaj koja predlaže i rješenje koje bi im, možda, moglo pomoći.
Jedna od mogućnosti je zamrzavanje cijene električne energije na određeni rok, kako je učinjeno sa cijenom goriva, kazala je.
Bartulica: Naši studenti nemaju obvezu prema državi koja ih školuje
Uoči sutrašnje rasprave o novom zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, Stephen Nikola Bartulica (DP) propituje postojeći model visokog obrazovanja i njegovu održivost.
Strani studenti medicine plaćaju godišnju školarinu 10.000 eura, pa ih studiji košta više od 400.000 kuna, naši redovni studenti ne plaćaju ništa, pa kad završe studij nemaju obveze prema državi koja im je to omogućila, slobodno idu u svijet, a njihovi poslodavci dobivaju gotove, izvrne ljude, kazao je, držeći da je to stanje neodrživo.
Smatra da se treba razmisliti o novoj formi tipa državne stipendije dobrim studentima, ali da znaju koliko školovanje stoji, „jer ne znaju“. Ako ne promijenimo način funkcioniranja, mentalitet, skupo će nas koštati, ostat ćemo bez stručnog kadra i bit ćemo još ranjiviji, zaključio je Bartulica.
Fenix-magazin/ SČ/Hina
