Hrvatska povijest u očima stranih znanstvenika: Znaju li drugi više o nama?

Dalmacija ove godine slavi dvije tisućiti rođendan!

Znanje o najstarijoj hrvatskoj povijesti je slabo raspoloživo i često nedostupno. Mnogi tako ne znaju da, primjerice, Dalmacija ove godine slavi dvijetisućiti rođendan. Utemeljio ju je rimski car August. Nadalje, po talijanskim povijesnim institutima postoji puno više podataka o našim velikanima nego što ih mi imamo. Najbolji je primjer Ivana Gundulića kojega Talijani poznaju kao Giovannia Gondolu. Povijest riječke književnosti je gotovo sva na talijanskom. Veliki dio povijesti Hrvatske u vrijeme Habsburške monarhije je u Grazu i Beču. Znanstvenicima koji žele istraživati hrvatsku povijest otežavajuća i činjenica da je u Hrvatskoj malo toga kompjuterski arhivirano. Većina dokumenata još leži u podrumima hrvatskih instituta i povijesnih ustanova.  Da strani znanstvenici, profesori, pa čak i studenti, ponekad više znaju o Hrvatima nego mi sami, govori i podatak da u Rovinju postoji odličan istraživački centar kojega vodi talijanska manjina Istre i Rijeke.
Znanstvenica Angela Ilić, podrijetlom Mađarica i hrvatska nevjesta, je nedavno na jednom od najvećih univerziteta u Njemačkoj, onom Gutenbergovom u Mainzu,  održala zanimljivo predavanje na temu Identiteti u regionalnim centrima Habsburške monarhije od 1867-1918. Za primjere je navela gradove Rijeku i Maribor.  Izabrala ih je, kaže, zbog pomiješanosti različiti kultura i nacija koje su u njima egzistirale u vrijeme Habsburške monarhije. – Ovaj istraživački projekt proučava kulturno, jezično, etničko i vjersko orijentirana društva kao i vjerske zajednice kroz njihove aktivnosti i publikacije koje su oblikovali različite nacionalne i vjerske identitete u spomenutim gradovima – kazala je Ilić. Među društvima i vjerskim zajednicama u Rijeci  za dublju analizu izabrala je  Narodna čitaonicu Udrugu za osnivanje i održavanje njemačke privatne osnovne škole,  Dobrotvorno društvo „Marija“ i Evangeličku protestantsku crkvenu općinu. Pored interne dokumentacije društava, kao važni izvori poslužili su joj njihove korespondencije sa lokalnim i regionalnim vlastima te reportaže o njihovim aktivnostima u riječkim novinama.

– Cilj mi je bio da se kroz proučavanje društava iz različitih etničkih i jezičnih grupa stvori opširnija i sveobuhvatljivija slika o životu ovog višeznačnog grada – kaže Ilić. Predavanje koje je zainteresiralo njemačke i druge strane studente na Univerzitetu u Mainzu je pružilo pogled na Rijeku i Maribor kao multikulturalna i multietnička mjesta, te saznanje o kompliciranim međuetničkim i političkom odnosima toga perioda.

Piše : Marijana Dokoza