Josip Juratović, Mitglied des Deutschen Bundestages (SPD)
Sva izvješća su pozitivna. Hrvatska je naporno radila i zadržala ritam realizacije reformi. Trnoviti put u pristupnim pregovorima te ogromne provjere, koje niti jedna zemlja članica EU nije prošla, su se isplatile. Ojačala je vladavina prava, smanjena je korupcija, iako se još mnogo toga treba odraditi po pitanju korupcije i pravosuđa. Izvješće o monotoringu fokusirano je na politiku trzišnog natjecanja u Hrvatskoj, pravosuđe i temeljna prava te pravdu slobodu i sigurnost. Ocjene kazuju da je RH pokazala svoju sposobnost ispunjavanja obveza za članstvo u EU. Hrvatska priča o uspjehu dodatni je podstrek ostalim zemljama u regiji na njihovom putu prema EU, te dokaz da uz trud i disciplinu ne izostaju rezultati. Za zauzimanje pripadajućeg mjesta u EU još se samo službeno čeka njemačka ratifikacija Ugovor o pristupanju, oko čega je bilo dosta vrućih izjava pojedinih njemačkih političara, koje su malo rasplamsale požar. Ali vrlo brzo smo ga ugasil. Prije svega, brzom reakcijom hrvatskih političkih aktera, reakcijom hrvatskog Veleposlanstva u Berlinu koja je odlično odradilo svoj posao te, usuđujem se reći, i malom zaslugom moje malenkosti.
Hrvatima će biti dozvoljen rad u Njemačkoj
Hrvatska pristupom dobiva stabilnost, usvaja europske standarde te slobodan pristup EU fondovima. Za razliku od Rumunjske i Bugarske, koje su čekale pet godina, Hrvatima će biti dozvoljen rad u Njemačkoj odmah po pristupanju u EU. Negativnost toga je mogući odljev velikog broja visokoobrazovanih kadrova, koji će potražiti bolje plaćene poslove nego u svojoj zemlji. Hrvatskoj preostaje tek da preuzme izazov i pokuša zadrži svoju stručnu radnu snagu nudeći bolju budućnost u svojoj zemlji. Velika boljka hrvatskog gospodarstva je ta da premalo koristi kapacitete koji nose turizam. Tu vidim priliku da se ojača hrvatsko gospodarstvo ali isto tako i da se vrate prijeratna tržišta u zemljama regije. Institucionalna budućnost Hrvatske je u EU, ali ekonomski i tržišno će uvijek biti usko vezana uz regiju. Zato je ta regionalna suradnja jako bitna. Hrvatska bi trebala biti jedan od glavnih čimbenika za otvaranje puteva razmena roba prema regiji zapadnog Balkana. Proces pomirenja blagostanja i uključivanja ostalih zemljaja u taj proces Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, može donijeti samo dobro.
Ulagali u neproduktivne investicije
Dosadašnje procjene govore kako Hrvatska nema što izgubiti pristupanjem EU. Ali, gospodarska krize u zemljama Sredozemlja upozoravaju da Hrvatska mora prihvatiti ekonomska pravila EU te oprezno i efikasno raspolagati sa EU fondovima i poticajima. Mnoge zemlje koje su danas na rubu bankrota u EU, su pristupanjem dobile puno jeftinog novca u obliku potpora. Njega su ulagali u neproduktivne investicije. Kada su pristigli na naplatu dugovi, došlo je do poražavjućih rezultata jer se nije pametno ulagalo u ekonomske projekte koji su trebali osigurati povrat novca. Pojednici se suprostavljaju pristupu EU iz raznih razloga. Neki iz strahova a neki iz razloga jer im neuređeno podneblje odgovara za sivu ekonomiju i manipulaciju. Za svakog se postavlja pitanje: treba li Hrvatska biti izolirana u sklopu zapadnog Balkana ili želi ući u red demokratiziranih zemlja Europe te biti dijelom demokratskog društva. EU fondovi pružaju veliku priliku hrvatskom gospodarstvu da se izvuče iz recesije. Točno 665 milijuna eura je na raspolaganju Hrvatskoj u prvih šest mjeseci članstva. To svakako treba iskoristiti i pametno investirati, sa dobro razrađenim projektima koji Hrvatskoj mogu biti od velike važnosti.
