Hrvati u Italiji raduju su što će 13. veljače ove godine ispred milanske zvjezdarnice biti otkriven spomenik hrvatskome velikanu i jednom od posljednjih “univerzalnih umova” europske tradicije Josipu Ruđeru Boškoviću, rad drugoga glasovitog Hrvata Ivana Meštrovića, izjavila je nedavno predsjednica Hrvatske zajednice u Milanu Snježana Hefti.
Riječ je o događaju “par excellence” za Hrvate u Italiji, a i za cijelu Hrvatsku jer će se ponovno Europu podsjetiti na hrvatsku kulturu i znanost, posvjedočili su okupljeni na konferenciji za novinare u zagrebačkome gradskom poglavarstvu, koji su suglasni i u tomu da je to i dugoočekivani pozitivan ishod nastojanja obilježena brojnim preprekama.
Uz gospođu Hefti, zadovoljstvo tom činjenicom izrazili su i pomoćnica ministrice kulture Ivana Hraste Sočo, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, povjesničar književnosti i član stranke “Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti” Slobodan Prosperov Novak te Rumjana i Mate Meštrović, snaha i sin Ivana Meštrovića.
U parku Indro Montanelli ispred milanske zvjezdarnice “susret” dvojice hrvatskih velikana
Tako će se uskoro u parku Indro Montanelli ispred milanske zvjezdarnice u samome središtu grada konačno “susresti” dvojica hrvatskih velikana – matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof Josip Ruđer Bošković i kipar Ivan Meštrović.
Novinare je zanimalo i o kojemu se točno “spomeniku radi”, a na to pitanje odgovorila je Rumjana Meštrović. Objasnila je da je riječ o “drugome odljevu originalnoga Meštrovićeva spomenika Ruđeru Boškoviću koji je u vlasništvu obitelji Meštrović”.
Podsjetila je kako je prvi odljev Meštrovićeva spomenika Ruđeru Boškoviću nastao 1929. godine i nalazi se u Zagrebu u Institutu Ruđera Bošković. Meštrović se nije osvrnula na prijepore vezane uz drugi odljev toga spomenika, nego je istaknula kako je 1986. obitelj Meštrović, kada se dogovarala antologijska Meštrovićeva izložba u Milanu, potaknula da se u Milanu postavi taj Meštrovićev spomenik.
Naime, drugi odljev spomenika napravljen je početkom devedesetih prošloga stoljeća na inicijativu kipareve kćeri Marice Meštrović s namjerom da se postavi u Milanu, gradu u kojem je Ruđer Bošković umro 13. veljače 1787. Ali, dio Meštrovićevih nasljednika nije se slagao s tom odlukom, smatrajući da se time krši kipareva volja i darovnica te se odljev “našao” u skladištu u blizini zagrebačke zračne luke. Odljev je u međuvremenu restauriran te su ga Mate i Rujana Meštrović darovali, ne tražeći nikakvu naknadu, a grad Zagreb obnovio je 2011. inicijativu za postavljanje spomenika.
Snježana Hefti spomenula je pak da su se, među ostalima, postavljanju spomenika protivili i esuli (talijanski izgnanik, prognanik -stanovnici Istre, Kvarnera i Slovenskoga primorja talijanske narodnosti koji su nakon kapitulacije Italije i potpisa Pariškoga mirovnog sporazuma 1947. i Londonskoga sporazuma odselili u Italiju), te ponovila kako će se uskoro ipak ostvariti i ta želja talijanskih Hrvata čije su ostvarenje tako dugo čekali.
Dan Feste Sv. Vlaha – prigoda da se i Dubrovčani ‘sjete’ Boškovića
Za Slobodana Proserova Novaka, “lijepa je koincidencija što se konferencija za novinare u Zagrebu održava upravo na Festu sv. Vlaha”. Nada se kako bi to, rekao je, “moglo potaknuti i Dubrovčane, koji te istina nerado čine, da i oni u Gradu postave Boškoviću spomenik”. Prosperov Novak podsjetio je sa su u Dubrovniku postavljeni spoemnici samo dvojici hrvatskih velikana – Dubrovčana – Ivanu Gunduliću i Marinu Držiću.
Zagrebački gradonačelnik također se nada da će Dubrovčani to učiniti jer, dodao je, “ako to oni ne učine mi ćemo u Zagrebu postaviti dva spomenika Boškoviću”.
Bandić je zadovoljan što je projekt priveden kraju, zahvalio je svima koji su na tomu radili, posebice obitelji Meštrović, a i milanskome gradonačelniku koji, dodao je, pripada talijanskoj ljevici, i zahvaljujući njemu je za spomenik dobivena tako vrijedna lokacija koja, kako su mu rekli, odgovara zagrebačkome Zrinjevcu. Gradonačelnik Bandić se pak najviše zahvalio onima “koji nisu željeli da se spomenik postavi”.
“Ako u međuvermenu bude primjedaba smatrajte da će to biti od onih koji nisu sudjelovali u realizaciji ovoga projekta. Tako je to uvijek u životu, uvijek ‘jambraju’ i imaju primjedbe oni koji nikada u životu nisu skoro ništa napravili, ali kada netko drugi nešto napravi uvijek nađu primjedbu”, rekao je Bandić.
Josip Ruđer Bošković radio i živio u Milanu gdje je, među ostalim, 1764. osnovao Astronomski opservatorij (Osservatorio astronomico di Brera), a u tome gradu je i umro te je pokopan u crkvi Sv. Maria Podone.
Fenix-magazin/IM/Hina
