U Hrvatskoj, ali i u hrvatskom iseljeništvu, čuju se tvrdnje da su sve hrvatske stranke iste, a još češće da su isti HDZ i SDP te da je u Hrvatskoj na vlasti Velika koalicija HDZ-a i SDP-a.
Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić, u povodu odluke Ustavnog suda o primjeni Zakona o udomiteljstvu, objavila je na svom portalu da je Ustavni sud “kao političko tijelo HDZ-a I SDP-a” prekoračio svoje ovlasti i donio šetu odluku za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj. Veliki dio hrvatske javnosti ne prati postupak usvajanja zakona u Hrvatskom saboru, a sigurno je tek manji broj uočio da je HDZ odbacio amandman HNS-a, svog koalicijskog partnera, kojim se u Zakon o udomiteljstvu trebalo unijeti pravo usvanja i udomiteljstva istospolnim parovima.
U povodu odluke Ustavnog suda o Zakonu o udomiteljstvu, HNS ponavlja svoja stajališta te pozdravlja donesenu odluku Ustavnog suda kao odluku koja “otvara put europskoj, tolerantnoj i otvorenoj Hrvatskoj” te drži da ta odluka suda potvrđuje opravdanosti njihovu prijedlogu za ocjenom ustavnosti Zakona o udomiteljstvu u kojem su upozorili na dio koji ne omogućuje udomljavanje djece istospolnim parovima.
Nitko ne smije biti diskriminiran
“Nitko ne smije biti diskriminiran po bilo kojoj osnovi – seksualnoj orijentaciji, spolu, vjeri ili nacionalnosti. Dajemo punu podršku odluci Ustavnog suda, jer time stvaramo tolerantno i otvoreno društvo u kakvom svi želimo i zaslužujemo živjeti”, poručili su iz HNS-a. Vesna Pusić, bivša zastupnica HNS-a je napustila HNS jer bila uvjerena da su političke doktrine HDZ-a i HNS-a u bitnom različna te da će HNS, kao koalicijski partner u vladi HDZ-a, zatomiti svoju političku doktrinu. Stoga je napustila HNS i platila svoj potez nestankom s političke scene. Iako ne odstupaju od svojih temeljnih stajališta, HDZ i HNS ostaju zajedno u vladi znajući da su sve koalicija po definiciji neprincipijelne. Pri usvajanju politika i zakona, svaka parlamentarna stranka, kako u oporbi tako i u vladajućoj koaliciji, nastoji učiniti što je moguće da se usvoje njeni prijedlozi.
Prijedlog Zakona o udomiteljstvu prošao je redoviti postupak od nacrta prijedloga do prijedloga zakona, rasrave u radnim tijelima Hrvatskog sabora te rasprave na sjednicama Sabora u prvom i drugom čitanju i na koncu usvajanje amandmana i usvajanja Konačnog prijedloga zakona. Odbor za zakonodavsto, pored 12 članova zastupnika ima još 6 vanjskih članova odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika kojima Poslovnik određuje djelokrug te oni “razmatraju prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor glede njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom, pravom Europske unije te glede njihove pravne obrade …”
Zakon o udomiteljstvu usvojen je većinom glasova. Odbijen je zahtjev 33 saborska zastupnika SDP-a te 2 prijedloga među kojima je bio prijedlog HNS-a. Odbijeni su prijedlozi IDS-a, GLAS-a, udruge Zagreb Pride i Dugine obitelji te istospolnih partnera Šegote i Kožića.
Sabor iznad Ustavnog suda
Stoga Ustavni sud svojom odlukom nije Zakon o udomiteljstvu proglasio neustavnim, protivnim Ustavu. Od 13 ustavnih sudaca petero njih: Branko Brkić, Goran Selanec, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović imali su izdvojena mišljenja. Ustavni sud niti je ukinuo Zakon o udomiteljstvu niti može suspednirati ovlasti Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog tijela, a ne može provoditi ni htijenja ni želje čak ni velikih stranaka.
Možda bi se moglo reći da je više podložen fromalnom i neformalnom lobiranju interesnih skupina. Na to ukazuje odabrano vrijeme za postavljanje pitanja udomiteljstva istospolnih parova baš sada kad se HDZ nalazi u unutarstranačkim izborima i kad se SDP i društvo, poneseni izbornom pobjedom Milanovića, užurbano rade za pobjedu na parlamentarnim izborima. Radi toga su vrlo glasni zastupnici SDP-a Peđa Grbin, koji drži da je Ustavni sud naredio svim upravnim i sudskim tijelima na koji način treba dotični zakon provoditi u praksi te Sabina Glasnovac koja u odluci Ustavnog suda vidi ozbiljnu poruku Vladi da se ne igra s ljudskim pravima. Oni i neki drugi koji pretpostavljaju da su državni domovi lošiji od udobitelja istospolnih parova. HDZ ostaje kod svojih svjetonazorskih vrijednosti. Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a je izjavio: “Pročitao sam kakvu je odluku donio sud. Ono što je za HDZ-u bitno je da smo jasno iskazali i reflektirali naš svjetonazor. Rekli smo da omogućavamo udomljavanje heteroseksualnim osobama i nismo prihvatili amandman našeg koalicijskog partnera HNS-a, kojim bi se omogućilo udomljavanje istospolnim partnerima.
Dužnosti sudova
Vesna Bedeković ministrica za socijalnu politiku iznosi stajalište Vlade: Ustavni sud svojom odlukom nije ukinuo Zakon već je zaključio da su sudovi, odnosno druga nadležna tijela, dužna primjenjivati zakone . Ostaje na Centru za socijalnu skrb obveza postupati prema odredbama postojećeg Zakona o udomiteljstvu vodeći se prije svega interesom djece bez roditelja. Kad su već ostala bez svojih bioloških roditelja, treba im omogućiti na odrastanje u obitelji u kojoj će imati, uz ostale uvjete, oca i majku. Treba imati na umu i činjenicu da je u školama sve više nasilja među učenicima. Djeca koja bi dolazila u školu iz istospolnih parova, bila bi obilježena i bila laka meta nasilnika.
Država ima dosta policajaca za zaštitu guy parade ali nema ih dosta na zaštitu djece koja bi, ni kriva ni dužna, trpjela nasilje i zbog toga što netko želi neka svoja prava na štetu djece bez roditelja. (Kad se nađu u užem društvu, čak i heteroseksualci koji se u javnosti deklariraju tobože liberalnim, tolerantnim itd. Otkrivaju da drukčije misle. Tako jedan od zastupnika, kojeg su prije nekoliko godina homoseksualne udruge proglasile “najprijateljskijim među zastupnicima, u užem krugu se smijao jer misli da je u interesu muških poželjno povećavanje broja homoseksualaca. Tim ima više raspoloživih žena za heteroseksualce.) I na kraju, trebalo bi konačno prestati svako razlikovanje nazivati diskriminacijom i uskraćivanjem nečijeg prava.
Diskriminiranje Hrvata
Diskriminacija je kad se jednake tretira različito ali i kad se različite tretira jednako. Ni Ustavni sud to pri donošenju odluke npr. o pristojbi za državljanstvo nije imao na umu. Na pritisak nekih udruga, Ustavni sud je donio odluku da za državljanstvo trebaju plaćati isti iznos pripadnici hrvatskog naroda i podnositelji zahtjeva koji nisu pripadnici hrvatskog naroda.
Pristojba za pripadnike hrvatskog naroda bila je 70 kuna, a za pripadnike drugih naroda 1500. MUP je temeljem te odluke Ustavnog suda, odredio da i Hrvati za državljanstvo trebaju izdvojiti 1500 kuna iako je svima moglo biti jasno da je rješavanje zahtjeva pripadnika hrvatskog naroda jednostavnije i da oduzima manje vremena nego rješavanje zahtjeva drugih koji donose dokumente na drugim jezicima i za koje treba poduzeti dodatne provjere dokumenata.
Diskriminirani su pripadnici hrvatskog naroda zbog odluke Ustavnog suda i MUP-a. Posljedično, još ima dosta pripadnika hrvatskog naroda koji su ostali bez hrvatskog državljanstva jer obitelji s više članova nisu imali novac za državljanstvo (npr u Vojvodini, Crnog Gori (u Baru npr.).
U ime nediskriminacije, MUP je godinama odbijao amandmane na Zakon o strancima kojim se predlagalo da pripadnici hrvatskog naroda nisu stranci u Hrvatskoj u smislu odredbi Zakona o strancima. Tim prijedlogom se pripadnicima hrvatskog naroda nisu davale nikakve povlastice nego se samo vodilo računa da velika većina njih već poznaje hrvatski jezik, ima srodnike u Hrvatskoj, lakše se integrira te stoga njihova integracija košta državu manje od integracije stranca koji nema nikakve veze s Hrvatskom.
Konačno je navedeni amandman Odbora za Hrvate izvan RH, na Zakon o strancima, bio usvojen prošle godine ali, izgleda, MUP još nije napisao provedbena pravila.
Fenix-magazin/SIM/B.Barbić
