Frankfurtski sajam knjiga ove je godine otvorio svoja vrata po 75. put. Hrvatska je već dugo dio tog putovanja dugog sedam i pol desetljeća. Predstavljanje knjiga, čitanja, burne rasprave, sjajna književnost, poznata imena, nada za mlade autore – u svemu tome sudjeluju i Hrvati.
Piše: Marijana Dokoza
No, prije nego se osvrnemo na ovogodišnji Sajam knjiga, podsjetimo da je davne 1949. Njemačko knjižarsko udruženje osnovalo Frankfurtski sajam knjiga. U frankfurtskoj Paulskirche od 18. do 23. rujna 1949. na prvom sajmu knjiga u poslijeratnom razdoblju izlagali su brojni izdavači. Tada, baš kao i danas, autori koji se bavili politikom bili su predmet rasprava.
I hrvatski predstavnici kažu kako je aktualna politička situacija prisutna na Sajmu. Nikica Micevski iz Zajednice nakladnika i knjižara (ZNK) kaže kako se politika toliko ne osjeti među nakladnicima koji su na Sajmu, koliko među onima koji nisu ili su u Frankfurtu u malom broju.
– Osjeti se među onima kojih, za razliku od prošlih godina nema ili ima u jako malom omjeru, a to su Ukrajinci, Rusi, Kina, Izrael, te neke strane koje su zasjenite sukobima i ove godine su na Sajmu puno manje zastupljene. No, to su njihove odluke, to nije odluka Sajma. Međutim, osjeti se i vidi se da nešto nije kao i svake godine. O tome se priča, prepričava, ljudi komentiraju, pozitivno ili negativno, ne može se to izbjeći. Međutim naš je cilj promovirati hrvatsku književnost, takav je cilj ostao i skandali i političke teme ne utječu puno na nas, kazao je Nikica Micevski.
Micevski otkriva kako je ove godine nastup hrvatskih nakladnika na Sajmu knjiga posebno značajan zato što je ove godine zemlja gost Slovenija, a u suradnji sa slovenskim prijateljima Hrvatska je imala sedam nastupa u službenom programu.
– Sedam hrvatskih autora i autorica su imali nastup u službenom programu Sajma knjiga u Frankfurtu, a to se do sada još nije dogodilo. Bila je to naša prilika da pokažemo više kako bi kasnije hrvatska književnost, odnosno hrvatski autori i kulturni djelatnici našli svoje mjesto u službenim programima jer se od tamo glas daleko čuje, istaknuo je Micevski.
Ove godine su u službenom programu Sajma nastupili hrvatski autori Ivana Sajko, Maša Kolanović, Martina Vidaić, Anita Peti Stantić, Snježana Berak, Alida Bremer, Dino Pešut, Ivan Sršen i Nikica Micevski.
– Inače kao i svake godine, svaki naš nastup je sve bolji i zato nas ljudi više prepoznaju. Imamo odličan izbor najboljih nakladnika iz Hrvatske te nas agenti, agencije i izdavačke kuće, koji bi htjeli kupiti prava, prepoznaju. Znaju da je hrvatski štand mjesto gdje će dobiti kvalitetnu informaciju i uspješno odraditi sastanak, kaže Micevski.
U Njemačkoj poznata hrvatska književnica i prevoditeljica Alida Bremer je ime u svijetu književnosti čije se mišljenje cijeni. Tijekom svog nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu je istaknula kako bi Hrvatska trebala imati samostalan nastup.
Ove godine učinjen je veliki korak prema prepoznavanju hrvatske književnosti na Sajmu, ali Hrvatska, kaže Nikica Micevski, za iduću godinu treba poraditi na tome da ne ovisimo o zemlji gostu.
– Moramo se naći u službenom programu i bez zemlje gosta. To je naš cilj na kojem ćemo svakako raditi ove godine, kaže Micevski.
Što se tiče prijevoda hrvatskih autora na strane jezike, kao i obrnuto, Micevski kaže kako je potrebno raditi na promociji naših autora.
– Zastupljenost prijevoda stranih autora na hrvatski jezik je i prevelika, ali hrvatski autori na strane jezike još nisu prevođeni u mjeri kakvoj bi trebali biti. Mi imamo jako puno kvalitetnih autora, književnost, literaturu.., na veličinu zemlje i broj stanovnika imam jako puno kvalitetnih pisaca. Ovaj Sajam služi da ih promoviramo. Nama je jedan od glavnih ciljeva širenje hrvatske književnosti i povećanje broja prijevoda, kaže Micevski.
Za hrvatske prijevode najzainteresiranije zemlje su zemlje koje su Hrvatskoj u prirodnom okuženju. To su Slovenija, Češka, Slovačka, pa Litva, Latvija, Estonija i svakako tu su takozvani “veliki” jezici kao što su engleski, njemački, francuski i talijanski.
Hrvatski štand je proteklih dana posjetio i veleposlanik RH u Berlinu Gordan Bakota te generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod. – Zahvalio bih se veleposlaniku Gordanu Bakoti koji je u srijedu posjetio sve događaje na kojima su nastupali hrvatski predstavnici i generalnog konzula Vedrana Konjevoda koji je isto tako posjetio štand i pomogao u okviru svojih ovlasti, rekao je Nikica Micevski.
Kašmir: Mladi ljudi vraćaju vjeru u budućnost knjige
Već tradicionalno u 3. i najposjećenijem paviljonu frankfurtskog Sajma knjiga je i izdavač knjiga iz Zagreba Kašmir-Promet.
Kašmir Huseinović, nakladnik Kašmir-prometa istaknuo je kako postoji velik interes za knjige, te kako može reći da mladi ljudi čitaju, a time je na neki način osigurana i budućnost izdavačima i autorima.
– Malo nam je umjetna inteligencija poremetila osjećaj sigurnosti, ali i to će proći pa će autori opet biti sigurni, kazao je Kašmir Huseinović.
Jako je bitno, kaže Huseinović da nakladnici i autori na Sajmu budu prisutni sve dane Sajma, a ne samo dva dana koliko mnogi ostanu.
– Mislim da je prva tri dana smiješno raditi promociju autora, ta tri dana se održavaju samo sastanci, dogovaraju prava, kupnja prava itd. Tek kada dolazi publika treba raditi promocije i naših autora i bilo kojih drugih autora koji se žele promovirati. To potpisivanje knjiga je toliko fantastično. Nevjerojatno je lijepo vidjeti kako se stvaraju redovi ispred autora u kojima mladi ljudi i djeca čekaju svoj primjerak knjige i potpis. To vraća vjeru u budućnost knjige, kazao je Kašmir Huseinović.
Knjiga nema granica kad nosi poruku
Ponosan je, kaže, što je sve ove godine svoje mjesto zadržao u paviljonu 3. i to bez ičije financijske potpore, a ove je godine dobio i više prostora jer je Turska odustala od dolaska.
– Dobro je kad nam dođu slučajni kupci prava. Sjednu razgovaraju, zanimaju se. Događaju se neke dobre suradnje. Recimo, prošle smo godine prodali prava na istu knjigu Izraelu i Saudijskoj Arabiji. Knjiga nema granica kad nosi dobru poruku, a ta je knjiga nosila poruku mira i ljubavi, govori Huseinović.
I on, kao i mnogi drugi, smatra kako bi Hrvatska jednog dana mogla biti zemlja gost Sajma knjiga u Frankfurtu.
Odmaknuti se od politike i posvetiti književnosti
Aktualna politika rijetko zaobilazi Sajam knjiga u Frankfurtu, pa ga je i ove godine zasjenila upravo politika. Učinjeno je to kroz otkazivanje dodjele nagrade LiBeraturpreis palestinskoj književnici Adaniji Šibli, a potom i kroz govor slovenskog filozofa Slavoja Žižeka, u kojem je komentirao najnovije događaje na Bliskom istoku. No, kako kažu mnogi posjetitelji i nakladnici na Sajmu knijga, treba se odmaknuti od politike i knjigu predstaviti na najbolji mogući način te je dati novim generacijama koje dolaze i koje će je zavoljeti.
– Nezahvalno je birati strane, posebno kada ljudi ginu. Mi ne možemo promijeniti ništa, tako da smo se držali dalje od politike i jednostavno radili ono zbog čega smo došli, prezentirali smo hrvatsku književnost u najboljem svijetlu i još jednom uspjeli u svom cilju, poruka je hrvatskih nakladnika s frankfurtskog Sajma knjiga.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
